Rak je riječ koja u većini ljudi izaziva strah – strah od dijagnoze, od smrti, od borbe koja često izgleda izgubljena unaprijed. No, što ako vam kažem da rak nije neizbježan neprijatelj? Da ga u većini slučajeva možemo spriječiti, pa čak i liječiti na potpuno drugačiji način od onoga što nam nameće današnji medicinski sustav? Upravo to tvrdi profesor Thomas Seyfried, svjetski priznati stručnjak i autor revolucionarne knjige Cancer as a Metabolic Disease.
Prema njegovom istraživanju, rak nije prvenstveno genetska bolest, već metabolička – bolest naših mitohondrija, malih energetskih tvornica u svakoj stanici. Kada mitohondriji izgube sposobnost pravilnog korištenja kisika za proizvodnju energije, stanice se prebacuju na drevni način preživlnja – fermentaciju, koristeći šećer (glukozu) i glutamin kao gorivo. I upravo tu se krije slabost raka: ako mu oduzmemo ta goriva, stanice raka jednostavno ne mogu preživjeti.
Profesor Seyfried objašn da terapija raka ne mora započinjati kemoterapijom, zračenjem i trovanjem tijela. Umjesto toga, ključno je ono što svakodnevno činimo – što jedemo, kako živimo i kako upravljamo energijom u svom tijelu. Metabolička terapija temelji se na prehrani s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom zdravih masti, koja dovodi tijelo u stanje terapijske ketoze. Tada razina glukoze u krvi pada, ketoni rastu, a stanice raka ostaju bez hrane. Normalne stanice pritom procvjetaju jer se mogu lako prilagoditi korištenju ketona i masnih kiselina.
Primjeri poput Pabla Kellyja, kojemu je s 24 godine dijagnosticiran neoperabilni glioblastom i kojem su liječnici davali samo nekoliko mjeseci života, pokazuju snagu ovog pristupa. Zahvaljujući metaboličkoj terapiji, njegov je tumor nakon više od dvije godine postao operabilan, a on je živio gotovo desetljeće – što je za ovu vrstu raka nevjerojatno dugo.
No, ovaj pristup nije koristan samo za one kojima je rak već dijagnosticiran. Povijesni zapisi i istraživanja među tradicionalnim zajednicama pokazuju da je rak bio izuzetno rijedak dokle god su ljudi živjeli prirodnim načinom života, hranili se cjelovitom hranom i bili fizički aktivni. Tek s dolaskom zapadnjačke prehrane bogate rafiniranim ugljikohidratima i sjedilačkog načina života, rak je postao globalna epidemija.
Profesor Seyfried upozorava: „Rak se ne dobiva preko noći. On nastaje desetljećima zloupotrebe tijela – lošom prehranom, nedostatkom sna, stresom, izlaganjem kemikalijama. Ali ako održavamo mitohondrije zdravima, rak postaje gotovo nemoguć.“
Njegova poruka je jasna i oslobađajuća: rak ne mora biti smrtna presuda. On može postati bolest kojom se upravlja, baš kao i mnoge druge kronične bolesti. Ključ je u vraćanju kontrole – prehrambenim izborima, kretanjem, smanjenjem stresa i svjesnim održavanjem metaboličkog zdravlja.
Da, put zahtijeva disciplinu, ponekad i odricanja od omiljenih pizza i slastica. Ali zamjena je neprocjenjiva: zdravlje, dug život i mogućnost da sami krojimo svoju budućnost. Kako profesor ističe – „Ako ljudi žele živjeti, znat će za ovo.“
Rak možda nikada neće potpuno nestati iz svijeta, ali znanstveni dokazi govore da možemo drastično smanjiti njegovu moć. Vrijeme je da promijenimo paradigmu: da umjesto trovanja tijela tražimo načine kako ga ojačati. Budućnost medicine možda neće biti u još agresivnijim terapijama, nego u povratku onome što nas je oduvijek činilo zdravima – hrani, kretanju i načinu života u skladu s našom biološkom prirodom.
Rak je ozbiljan protivnik, ali nije nepobjediv. A najvažnije oružje već držimo u vlastitim rukama – svaki dan, pri svakom obroku i svakom izboru koji činimo.
Dozvoljena hrana u keto dijeti
Meso i proteini
- Govedina, junetina, teletina
- Janjetina
- Svinjetina
- Piletina, puretina, patka
- Divljač (jelen, vepar, zečetina…)
- Riba (losos, sardina, skuša, tuna, pastrva, haringa)
- Morski plodovi (školjke, škampi, lignje, hobotnica)
- Jaja (posebno domaća ili iz slobodnog uzgoja)
Masnoće i ulja
- Maslinovo ulje (ekstra djevičansko)
- Kokosovo ulje
- Avokadovo ulje
- Maslac i ghee
- Svinjska mast, goveđi loj
- Majoneza bez šećera (po mogućnosti domaća)
Povrće s niskim udjelom ugljikohidrata (najbolje “iznad zemlje”)
- Brokula, cvjetača, kelj, kupus
- Špinat, blitva, rikola
- Tikvice, patlidžan, krastavac
- Paprika (posebno zelena)
- Gljive
- Prokulice
- Salata, endivija, radič
Orašasti plodovi i sjemenke
Bademi, orasi, makadamija, pekan orasi, brazilski orah
Sjemenke suncokreta, bundeve, lana, chia, sezam
Maslac od orašastih plodova (bez šećera, npr. bademov)
Voće (u malim količinama, zbog ugljikohidrata)
- Avokado
- Masline
- Bobičasto voće (maline, kupine, borovnice, jagode – umjereno)
Pića
- Voda (obična ili mineralna)
- Kava (crna, bez šećera; može s malo vrhnja ili kokosovog ulja – tzv. bulletproof coffee)
- Čaj (zeleni, crni, biljni – bez šećera)
- Gazirana voda bez šećera
Namirnice koje treba izbjegavati:
- Kruh
- Tjesteninu
- Rižu
- Krumpir
- Kukuruz
- Mahunarke
- Slatkiše
- Sokove
- Pivo
- Većinu voća (osim onog navedenog gore)
|
Mediji
Komentari 0
Objava: 25. Sep, 2025 
192 ogleda, 
0 komentara
