Kineski znanstvenici su napravili revolucionarno otkriće kada su otvorili spremnik s ciglama izrađenim od mjesečevog tla koje su se vratile na Zemlju 27. studenog 2025. Cigle su bile potpuno netaknute, bez ijedne pukotine ili oštećenja nakon izlaganja ekstremnim uvjetima svemira. Ovo je bio prvi u nizu trogodišnjih eksperimenata u kojem su 74 male cigle poslane na kinesku svemirsku postaju Tiangong kako bi bile izložene kozmičkom zračenju, ekstremnim temperaturnim promjenama i udarcima mikrometeorita.

Profesor Zhang s Wangzunškog sveučilišta objasnio je da će ovi rezultati omogućiti stvaranje prediktivnog modela za razumijevanje kako se ti materijali ponašaju nakon 5, 10 ili čak 20 godina na mjesečevoj površini. Ovo znanje je ključno za buduću izgradnju stalnih nastambi na Mjesecu, jer dokazuje da se lokalni materijali mogu učinkovito koristiti za građevinske svrhe.

Trofazni plan kineskog osvajanja Mjeseca

Kina provodi svoj mjesečev program kroz tri jasno definirane faze koje imaju za cilj uspostavljanje stalne prisutnosti na Mjesecu do 2035. godine. Za razliku od američkih programa, kineski plan nije samo simboličan – postavljanje zastave na Mjesecu je samo početak ambicioznijeg projekta.

Prva faza: Izviđanje

Trenutno se nalazimo usred prve faze kineskog mjesečevog programa, koja se fokusira na izviđanje i prikupljanje podataka. Misija Change 6, lansirana 2024. godine, donijela je prve uzorke s tamne strane Mjeseca, što predstavlja svjetski presedan. Sljedeća misija, Change 7 planirana za 2026. godinu, uključivat će orbiter, lander, rover i mali robot koji može skakati te ulaziti u kratere na južnom polu Mjeseca koji su trajno u sjeni. Glavni cilj je otkriti prisutnost vodenog leda, ključnog resursa za dugoročno preživlnje na Mjesecu jer može služiti kao potencijalno gorivo, izvor kisika za disanje i opći resurs za život bez potpune ovisnosti o Zemlji.

Druga faza: Izgradnja

U drugoj fazi kineskog programa fokus je na izgradnji infrastrukture, i upravo tu spomenute mjesečeve cigle igraju ključnu ulogu. Misija Change 8, planirana za 2028. godinu, testirat će još ambiciozniji eksperiment – proizvodnju cigli izravno na Mjesecu koristeći lokalni regolit.

Proces je inovativan i automatiziran. Autonomni robot prikupljat će mjesečevo tlo, komprimirati ga u kalupe, a zatim ga zagriti na visoku temperaturu kako bi stvorio čvrste blokove. Ti blokovi mogu formirati različite oblike – pravokutnike, kocke, lukove – sve što je potrebno za izgradnju struktura. Drugi robot zatim slaže cigle i nanosi žbuku na spojeve, u suštini provodeći tradicionalni zidarski proces, ali na Mjesecu i potpuno robotiziran.

Kineski znanstvenici razvijaju i koncept “Mjesečevog jajeta” – staništa isprintanog 3D tehnologijom u obliku jajeta. Ova struktura koristi tri sloja materijala: vanjsku ljusku, unutarnju ljusku i središnju trokutastu rebrastu strukturu koja joj daje čvrstoću. Za razliku od građevina od cigli, ova struktura može biti direktno pod tlakom bez potrebe za dodatnom unutarnjom oblogom.

Treća faza: Naselnje

Najambicioznija faza kineskog mjesečevog programa je uspostavljanje stalne ljudske prisutnosti na Mjesecu.

Ključni izazov za sve mjesečeve operacije je opskrba električnom energijom. Mjesečeve noći traju 14 zemaljskih dana, što znači 14 dana bez sunčeve svjetlosti, s temperaturama koje padaju do -170°C. Solarni paneli sami nisu dovoljni za održavanje stalne baze, a upravo tu u igru ulazi Rusija.

U svibnju 2025. godine, Kina i Rusija potpisale su sporazum o izgradnji nuklearne elektrane na Mjesecu. Wu Weiren, glavni dizajner kineskog mjesečevog programa, jasno je naglasio da Rusija ima prirodnu prednost u nuklearnoj tehnologiji i da je u području svemirskih nuklearnih elektrana ispred Sjedinjenih Država.

Rosatom, ruska državna kompanija, svjetski je lider u nuklearnoj industriji i već je izgradila plutajuću nuklearnu elektranu u Arktičkom oceanu. Izgradnja nuklearne elektrane na Mjesecu predstavlja sljedeći logični korak, a Mjesec čak nudi određene prednosti za nuklearnu energiju. Hlađenje reaktora može se jednostavno postići držanjem u sjeni dubokog kratera gdje temperature ostaju trajno niske. Problem nuklearnog otpada, koji je veliki izazov na Zemlji, gotovo je zanemariv na Mjesecu koji je već zasićen kozmičkim zračenjem.

Prema nama, reaktor bi trebao biti operativan između 2033. i 2035. godine, upravo kada će mjesečeva baza biti spremna primiti svoje prve stalne stanovnike.

Podzemni grad na Mjesecu

Možda najfascinantniji dio kineskog projekta je plan za korištenje prirodnih podzemnih struktura Mjeseca. Površina Mjeseca, čak i s ciglama i 3D tiskanim staništima, ostaje izuzetno neprijateljsko okruženje zbog zračenja, meteorita i ekstremnih temperaturnih varijacija. Rješenje za ovu prepreku nalazi se ispod površine.

Mjesec je prošaran lavnim cijevima – ogromnim podzemnim tunelima stvorenim vulkanskom aktivnošću prije milijardi godina. Ove strukture mogu doseći širinu od 500 metara i protezati se desetcima kilometara, dovoljno velike da u njima stanu čitavi gradovi. Ove cijevi pružaju prirodnu zaštitu od zračenja, udara meteorita i ekstremnih temperaturnih promjena. Unutar njih, temperatura ostaje relativno stabilna oko -20°C, što je podnošljivo uz odgovarajuću izolaciju.

U srpnju 2024. godine, studija objavljena u časopisu Nature pružila je najčvršće dokaze do danas o postojanju tih cijevi. Radarski podaci otkrili su da otvor u Moru tišine (Mare Tranquillitatis) vodi u podzemni tunel koji se proteže najmanje nekoliko desetaka metara, vjerojatno i mnogo više. Više od 200 sličnih otvora već je identificirano na mjesečevoj površini.

Misija Change 7 u 2026. godini nosit će radar za penetraciju tla posebno dizajniran za mapiranje podzemlja južnog pola i identifikaciju podzemnih šupljina. Ako Kina potvrdi postojanje dostupnih lavnih cijevi u ovoj regiji, to bi moglo potpuno promijeniti pristup uspostavljanju stalne baze.

Dok Kina napreduje, NASA se muči s kašnjenjima

Dok Kina metodično napreduje prema svojim ciljevima, američki program Artemis suočava se s nizom kašnjenja. Artemis 2, koji je trebao poslati četiri astronauta oko Mjeseca, sada je planiran za travanj 2026. nakon otkrića problema s toplinskim štitom kapsule Orion. Artemis 3, prvo planirano ljudsko slijetanje, neće se dogoditi prije 2027. ili čak 2028. godine.

Dublji problem leži u financiranju. Proračun NASA-e za svemirska istraživanja predstavlja oko 0,3% američkog saveznog proračuna, dok je u doba programa Apollo taj udio iznosio 5% – razlika od cijelog reda veličine. Kina, s druge strane, kontinuirano povećava svoja ulaganja. U 2023. godini, kineska svemirska agencija imala je proračun od više od 14 milijardi dolara, što predstavlja porast od gotovo 19% u odnosu na prethodnu godinu.

Međunarodna dimenzija kineskog mjesečevog programa

Kineski projekt ILRS (Međunarodna stanica za istraživanje Mjeseca) već je privukao 17 partnerskih zemalja, uključujući Južnoafričku Republiku, Egipat, Tajland, Pakistan i Venezuelu. Kina također planira pokrenuti projekt “555”, nazvan tako jer namjerava pozvati 50 zemalja, 500 istraživačkih institucija i 5000 znanstvenika da sudjeluju u razvoju ove baze.

Ono što se događa na Mjesecu daleko nadilazi jednostavno svemirsko istraživanje. Radi se o globalnom tehnološkom vodstvu, geopolitici i pristupu svemirskim resursima, pa čak i o energetskoj budućnosti čovječanstva. Helij-3, koji je prisutan u obilju u mjesečevom tlu, mogao bi jednog dana napajati čiste fuzijske reaktore. Tko kontrolira mjesečevu infrastrukturu imat će značajnu stratešku prednost u desetljećima koja dolaze.

Kineska pouzdanost i realizacija obećanja

Kina ima jasan plan, precizan vremenski okvir i dosad je ispunla svoja obećanja. Kada su 2019. godine najavili da će spustiti rover na tamnu stranu Mjeseca, mnogi su bili skeptični, ali uspjeli su to ostvariti. Kada su rekli da će donijeti uzorke s tamne strane, neki su sumnjali, ali i to su ostvarili 2024. godine. Sada kažu da će izgraditi stalnu mjesečevu bazu do 2035. godine.

Uloga umjetne inteligencije ključna je u ovim projektima, od autonomnih navigacijskih sustava i algoritama za obradu satelitskih slika do optimizacije putanja leta. Tehnologije koje će nas odvesti na Mjesec iste su one koje transformiraju naš svakodnevni život na Zemlji, s umjetnom inteligencijom na čelu tih inovacija.

Dok se svemirska utrka 21. stoljeća intenzivira, Kina pokazuje da ima ne samo ambiciju, već i sposobnost i disciplinu za ostvarivanje svojih ciljeva. Pitanje više nije hoće li ljudi ponovno hodati Mjesecom, već tko će tamo izgraditi prvi stalni dom za čovječanstvo – a sve indicije ukazuju da bi to mogla biti Kina, uz pomoć Rusije, skrivena od pogleda u podzemnim lavnim cijevima našeg nebeskog susjeda.