Još do jučer, 19.11.2025. godine, na službenoj stranici američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) jasno je stajalo: “Cjepiva ne uzrokuju autizam.” To je bila mantra koju su ponavljali liječnici, znanstvenici i mediji diljem svijeta, navodno temeljena na desecima studija koje su navodno dokazale da nema veze između rutinskog cijepljenja djece i porasta dijagnoza autizma.

Ali danas, ako posjetite istu stranicu, dočekat će vas potpuno drugačiji ton. CDC je u potpunoj tišini ažurirao sadržaj i sada otvoreno priznaju: “Tvrdnja da ‘cjepiva ne uzrokuju autizam’ nije utemeljena na dokazima jer studije nisu isključile mogućnost da cjepiva za dojenčad uzrokuju autizam.” Dakle, CDC sada otvoreno priznaje mogućnost da cjepiva za dojenčad (kao DTaP, HepB, Hib, PCV i drugi) doprinose razvoju autizma, posebno u prvoj godini života. Stranica je ažurirana prema Zakonu o kvaliteti podataka (Data Quality Act), jer je prethodna kategorijska tvrdnja bila previše apsolutna i nije odražavala stvarno stanje znanosti.

U SAD-u je autizam danas dijagnosticiran kod 1 od 36 djece – u usporedbi s 1 od 150 prije dva desetljeća. Roditelji diljem svijeta svjedoče istom: njihova djeca su se razvijala normalno, a nakon serije cjepiva u prvim mjesecima života došlo je do regresije – gubitka govora, kontakta očima, socijalnih vještina.

Prema anketama, polovica roditelja djece s autizmom vjeruje da su cjepiva igrala ulogu. Oni najčešće ukazuju na cjepiva u prvoj godini života i MMR (protiv ospica, zaušnjaka i rubeole). CDC sada priznaje da ta povezanost “nije adekvatno istražena”.

Nema studija koje dokazuju da cjepiva NE uzrokuju autizam. Postojeće studije (npr. iz 2002. u Danskoj ili meta-analize) imaju ozbiljne metodološke mane: retrospektivne su, ne uzimaju u obzir podgrupe osjetljive djece (npr. one s mitohondrijskim poremećajima), a bazirane su na stranim rasporedima cijepljenja koji se razlikuju od američkog.

Aluminij u cjepivima pod povećalom. Mnoga cjepiva za dojenčad sadrže aluminij kao adjuvant (do 0,625 mg po dozi). Jedna analiza pokazuje da je aluminij najjače koreliran s porastom autizma među svim okolišnim faktorima. Danska studija iz 2025. pokazala je čak 67% veći rizik od Aspergerovog sindroma po miligramu aluminija – iako autori tvrde da nema veze, suplementarni podaci govore drugačije.

Povijesni izvještaji IOM i AHRQ (1991.–2021.): Svi zaključuju da “nema dovoljno dokaza da se prihvati ili odbaci uzročna veza” između DTaP/HepB i autizma. Za MMR postoji “visoka razina dokaza” protiv veze – ali samo na temelju opservacijskih studija koje ne mogu dokazati kauzalnost.

HHS pokreće sveobuhvatno istraživanje: Pod vodstvom Roberta F. Kennedyja Jr., novoosnovanog tajnika za zdravstvo, SAD će konačno istražiti biološke mehanizme: neuroinflamaciju, aluminij, mitohondrijalne poremećaje i “preopterećenje” imunološkog sustava.

Hrvatski raspored cijepljenja sličan je američkom u prvoj godini života – puno doza u kratkom periodu, uključujući aluminijske adjuvanse. Porast autizma kod nas je jednako dramatičan (službeni podaci HZJZ-a pokazuju višestruki rast dijagnoza u posljednjih 15 godina). Ako SAD – dom najvećih farmaceutskih kompanija – priznaje da dokazi nisu konačni, vrijeme je da i mi postavimo ista pitanja.

Hoće li ovo biti početak kraja jedne od najvećih medicinskih dogma 21. stoljeća? Ili samo politički manevar? Jedno je sigurno: stranica CDC-a više nije ista. A roditelji koji se dvoume oko cijepljenja sada imaju službeni razlog da traže odgovore – ne samo od pedijatara, već od same znanosti.