|
| 19. Aug, 2025 |
  |
Zašto nitko ne govori o ovom smrtonosnom i nepobitnom trendu?
Sljedeće informacije temelje se na izvješću koje je izvorno objavio A Midwestern Doctor. Ključni detalji su pojednostavljeni i uređeni radi jasnoće i učinka. Pročitajte izvorno izvješće ovdje.
Ako ste mislili da je skandal s Vioxxom loš, samo pričekajte i vidite što će se dogoditi s lijekovima protiv anksioznosti.
Vioxx je bio lijek protiv bolova koji se reklamirao kao “siguran”… sve dok nije izazvao srčani udar kod više od 100 000 ljudi.
I znate što?
Ovi lijekovi protiv anksioznosti, koji se reklamiraju kao “sigurni”, tiho ubijaju i do 12 000 ljudi godišnje.
Oni zapravo ne liječe anksioznost – samo maskiraju simptome, a uzrokuju štetne nuspojave kod ljudi koji ih uzimaju.
Prekinimo ovaj ciklus.
Evo kako se boriti protiv uzroka svoje anksioznosti bez pribjegavanja opasnim tabletama.
Anksioznost je sada jedan od najčešćih problema mentalnog zdravlja u Sjedinjenim Državama.
Zapravo, više od polovice svih mladih odraslih osoba danas je pogođeno, a 43% pati od napadaja panike.
Šokantnih 54% ispitanika kaže da im se anksioznost pogoršala u 2023. godini, a 26% ih je dijagnosticirano novo mentalno zdravstveno stanje zbog COVID-a.
Mnogi ljudi pribjegavaju lijekovima koji im zapravo ne pomažu i čije nuspojave ne razumiju.
Unatoč redovitoj uporabi lijekova, problem anksioznosti se i dalje pogoršava.
Između 2001. i 2004. godine, 19% odraslih u Sjedinjenim Državama patilo je od anksioznog poremećaja. A do 2007. godine Amerikanci su potrošili šokantnih 36,8 milijardi dolara na liječenje anksioznosti i poremećaja raspoloženja.
Ipak, stope anksioznosti i dalje brzo rastu – posebno među mlađim generacijama, koje svake godine prijavljuju pogoršanje simptoma.
Nešto ne funkcionira, i možda nije onako kako mislite.
Pa u čemu je pravi problem? Zašto se to događa?
Sustav je osmišljen da održava strahove, a ne da ih liječi.
Farmaceutska industrija od toga profitira. Umjesto rješavanja problema, stvaraju tržište na kojem ovisnost o lijekovima postaje preferirano rješenje.
Ovi lijekovi ne rješavaju temeljne uzroke anksioznosti i drugih problema s mentalnim zdravljem – oni jednostavno maskiraju simptome svojim tabletama.
A to situaciju čini još gorom. Mnogo gorom.
Lijekovi koji se obično koriste za liječenje anksioznosti – poput benzodiazepina – djeluju manipuliranjem GABA sustava u mozgu (neurotransmitera koji pomaže smiriti mozak).
Međutim, to ima ozbiljne posljedice.
Benzodiazepini su među najzaraznijim i najštetnijim lijekovima na tržištu.
Povezani su s ovisnošću, kognitivnim oštećenjem, gubitkom pamćenja i, u mnogim slučajevima, fatalnim predoziranjima.
Oni ne aktiviraju izravno GABA receptore, već pojačavaju učinke GABA-e. Zato izazivaju toliko ovisnosti.
A kada ljudi razviju toleranciju, treba im sve više i više da bi se ponovno osjećali normalno. To je zastrašujuće.
Puno su opasniji nego što nam je rečeno.
I definitivno ih ne treba dijeliti mladima u sadašnjim količinama.
Razgovarajmo o brojkama.
Predoziranja benzodiazepinima porasla su za nevjerojatnih 917% od 1999. do 2021. Samo u 2021. godini preko 12 000 smrtnih slučajeva pripisano je ovom lijeku.
Unatoč tome, stopa propisivanja lijekova i dalje raste. Benzodiazepini su sada na vrhu popisa lijekova na recept.
Zašto nitko ne govori o ovom smrtonosnom i neporecivom trendu? Zašto još uvijek šaljemo djecu specijalistima koji bez oklijevanja propisuju ove lijekove?
Kako smo stigli do ovdje?
Ti su lijekovi agresivno reklamirani obmanjujućim kampanjama i reklamirani kao revolucionarni tretmani.
Farmaceutska industrija uvjerila je liječnike i javnost da anksioznost zahtijeva hitne lijekove. I to je djelovalo.
Ali sada posljedice ne mogu biti jasnije.
Iako su mnogi liječnici sada barem svjesni opasnosti, benzodiazepini se i dalje široko propisuju. Unatoč sve većem broju dokaza o njihovoj štetnosti, ovi se lijekovi smatraju jednostavnim rješenjem.
Međutim, dugotrajna uporaba pogoršava problem – što dovodi do veće anksioznosti, ovisnosti i tjelesne štete.
Lijekovi protiv anksioznosti poput benzodiazepina ne samo da maskiraju simptome već ih s vremenom i pogoršavaju.
Kako se tijelo navikava na lijek, pacijenti razvijaju toleranciju i trebaju sve više i više lijeka kako bi postigli isti učinak.
Nuspojave dugotrajne upotrebe uključuju kognitivni pad, probleme s pamćenjem, pa čak i povećan rizik od demencije.
Ali postaje gore: pacijenti mogu patiti od teških simptoma odvikavanja.
Anksioznost, nesanica, napadi panike, pa čak i napadaji nisu neuobičajeni.
Kod nekih ljudi ovi simptomi traju mjesecima ili čak godinama, zbog čega se osjećaju gore nego prije.
A ponekad ovi simptomi odvikavanja mogu biti fatalni.
Evo šokantne istine:
Zdravstveni sustav je dopustio da se ova kriza dogodi jer je profitabilan.
Pacijenti upadaju u začarani krug ovisnosti o lijekovima koji ih nikada doista ne izliječe, već ih samo tjeraju da se stalno vraćaju po još.
I farmaceutska industrija to voli.
Alternativne terapije poput kognitivno-bihevioralne terapije (KBT) ili promjena načina života pokazale su se učinkovitijima u liječenju anksioznosti – i to bez ikakvih štetnih nuspo.
Zašto se takve metode ne šire i promoviraju? Zašto liječnici ne dolaze do korijena uzroka anksioznosti?
Jer nisu toliko unosni za farmaceutsku industriju. Zapravo pomažu, što znači gubitak potencijalnih doživotnih kupaca.
Strah je vrlo stvaran. Istina je da je to složeno pitanje.
Na anksioznost utječu mentalni, emocionalni, pa čak i fiziološki čimbenici. Ne radi se samo o gutanju tablete.
Od društvenog pritiska i emocionalnog stresa do neravnoteže u našem autonomnom živčanom sustavu, uzroci anksioznosti su složeni i čak ni najbolja tableta na svijetu ne može je u potpunosti ukloniti.
A pretjerano oslanjanje na lijekove jedan je od razloga zašto se anksioznost pogoršava.
Ključni faktor anksioznosti je neravnoteža u autonomnom živčanom sustavu.
Simpatički živčani sustav (sustav “bori se ili bježi”) postaje preaktivan, dok je parasimpatički živčani sustav (sustav “odmori se i probavi”) smanjeno aktivan.
Ova neravnoteža dovodi do stalnih stresnih reakcija – anksioznost postaje zadano stanje tijela.
Nizak šećer u krvi, koji izaziva simpatički odgovor, još je jedan čest, ali često zanemaren uzrok anksioznosti.
Tijelo koje ne može pravilno regulirati razinu šećera u krvi često dovodi do nervoze, nemira, pa čak i napadaja panike.
Međutim, umjesto da se usredotoče na te temeljne uzroke, pacijentima se često propisuju lijekovi poput benzodiazepina.
Moramo se pozabaviti stvarnim okidačima, a ne samo potiskivati simptome.
Čak i vaša okolina može izazvati tjeskobu.
Izloženost Wi-Fi-ju i elektromagnetskim poljima, umjetno svjetlo i nedostatak prirodne sunčeve svjetlosti povezani su s povećanom razinom stresa.
Studije pokazuju da se simptomi anksioznosti značajno poboljšavaju kada ljudi provode više vremena u prirodi, a manje vremena u umjetnom okruženju.
Neravnoteža u prehrani jedan je od najzanemarenijih čimbenika anksioznosti.
Za neke ljude, anksioznost je povezana s metaboličkim poremećajem u kojem im nedostaju prave hranjive tvari kako bi metabolizam bio u ravnoteži.
Za njih, prirodno liječenje anksioznosti pravim dodacima prehrani može napraviti veliku razliku.
Popravite neravnotežu hranjivih tvari, riješite se anksioznosti.
Ako mislite da je anksioznost samo “osjećaj tjeskobe”, razmislite ponovno.
To je složena bolest koja može biti uzrokovana oštećenjem mozga, problemima sa štitnjačom, srčanim bolestima, pa čak i prethodnim oštećenjem od cjepiva.
Nažalost, ovi temeljni uzroci rijetko se ispituju u dijagnozi i liječenju anksioznosti.
Industrija mentalnog zdravlja i dalje promovira lijekove kao prvo rješenje. Ali to je jednostavan odgovor, a ne ispravan.
Mnogi ljudi kojima se propisuju lijekovi protiv anksioznosti nikada zapravo ne nauče kako upravljati svojom anksioznošću.
Umjesto da se uključe u emocionalnu inteligenciju i prirodne mehanizme suočavanja, postaju ovisni o tabletama koje liječe samo simptome. Doživotno.
Moramo se usredotočiti na stvarna rješenja, poput terapije, promjena načina života i uklanjanja čimbenika okoline koji doprinose anksioznosti.
Anksioznost nije samo „psihološki“ problem, već i fizički, emocionalni i okolišni.
Ako se zaista želimo boriti protiv epidemije anksioznosti, moramo prestati oslanjati se na brza rješenja farmaceutske industrije i umjesto toga se pozabaviti temeljnim uzrocima problema.
Pravo rješenje za anksioznost nije još tableta.
Vrijeme je za holistički pristup: terapiju, promjene načina života, bolji san i smanjenje štetnih učinaka tehnologije.
Moramo ponovno preuzeti kontrolu nad svojim mentalnim zdravljem – prije nego što to farmaceutska industrija učini umjesto nas.
|
Slike:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|
Objava: 19. Aug, 2025 
294 ogleda, 
0 komentara
