Revolucionarno istraživanje koje je objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu Nature Health proveli su francuski znanstvenici s Instituta Pasteur, Sveučilišta u Toulouseu, francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja te peruanski znanstvenici s Nacionalnog instituta za neoplastične bolesti. To je prva studija koja je uspjela povezati stvarne podatke o izloženosti višestrukim pesticidima s učestalošću pojavljivanja raka u određenoj populaciji.

Istraživači su svoju pozornost usmjerili na Peru, zemlju u kojoj je intenzivna poljoprivreda duboko ukorijenjena u određenim regijama. No ono što ovo istraživanje čini posebno značajnim jest činjenica da su njegovi rezultati primjenjivi na bilo koju poljoprivrednu regiju u svijetu, pa tako i na Hrvatsku, Slavoniju, Međimurje ili Dalmaciju, gdje se poljoprivredna proizvodnja također oslanja na kemijsku zaštitu usjeva.

Kako su znanstvenici otkrili vezu između pesticida i raka

Znanstveni tim okupio je stručnjake različitih profila. Epidemiolozi, hidrolozi, geolozi i biolozi radili su zajedno kako bi napravili ono što do tada nitko nije uspio. Modelirali su kretanje čak 31 različitog pesticida u okolišu kroz razdoblje od šest godina, točnije od 2014. do 2019. godine.

Ta složena matematička simulacija omogućila im je da precizno lociraju područja u kojima se te kemijske tvari najviše nakupljaju u zraku. Ključna i zabrinjuća činjenica koju istraživači posebno naglašavaju jest ta da nijedan od tih 31 identificiranog pesticida nije klasificiran kao kancerogen za čovjeka od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Riječ je dakle o tvarima koje se službeno smatraju sigurnima kada se promatraju pojedinačno.

Nakon što su izradili kartu onečišćenja, istraživači su usporedili te podatke s evidencijom više od 150 tisuća pacijenata kojima je dijagnosticiran rak između 2007. i 2020. godine. Rezultati te usporedbe zapanjujući su.

U regijama gdje je okoliš najviše opterećen mješavinama pesticida rizik od razvoja raka u prosjeku je 150 posto veći nego u drugim područjima. Ta brojka nije statistička slučajnost niti manje odstupanje. Riječ je o dramatičnom povećanju rizika koje se ne može objasniti nikakvim drugim čimbenicima osim upravo izloženosti pesticidima.

Što se zapravo događa u ljudskim tkivima

Znanstvenici nisu stali samo na utvrđivanju statističke povezanosti. Otišli su korak dalje i istražili biološke mehanizme koji se odvijaju u ljudskim tkivima izloženima tim mješavinama pesticida. Ono što su otkrili dodatno produbljuje zabrinutost.

Stanice izložene mješavinama pesticida pokazivale su poremećaje u svome radu već prije nego što bi se rak uopće razvio. Istraživači su identificirali ono što nazivaju karakterističnim potpisom, odnosno prepoznatljivim obilježjem negenotoksičnih karcinogena. To je iznimno važno otkriće koje mijenja dosadašnje shvaćanje o tome kako rak nastaje.

Do sada se u medicinskoj znanosti smatralo da su ljudski karcinomi primarno povezani s genetskim promjenama, odnosno mutacijama u DNK. No ovo istraživanje pokazuje da određene tvari mogu poticati razvoj raka i bez izravnog izazivanja mutacija. Riječ je o takozvanim negenotoksičnim karcinogenima, tvarima koje stvaraju povoljno okruženje za nastanak raka kroz druge mehanizme.

Znanstvenici su također otkrili zajedničku biološku ranjivost za određene vrste kanceroznih tumora. To otkriće ukazuje na postojanje jasne povezanosti između različitih vrsta raka i sličnih vrsta izloženosti iz okoliša. Drugim riječima, ista mješavina pesticida može potaknuti različite vrste raka kod različitih ljudi, ovisno o njihovoj individualnoj genetskoj predispoziciji i općem zdravstvenom stanju.

Globalni problem s lokalnim posljedicama

Iako je istraživanje provedeno u Peruu, njegovi autori ne ostavljaju nikakvu sumnju u globalnu primjenjivost rezultata. Kako ističu znanstvenici, ako se takvi učinci vide u Peruu, ne postoji nijedan razlog da se ne događaju i drugdje. Izloženost mješavinama pesticida i drugih kemijskih tvari globalni je problem koji ne poznaje državne granice.

To otkriće posebno je zabrinjuće za ruralna i izolirana područja. Znanstvenici, naime, upozoravaju da su upravo regije koje su identificirali kao najviše izložene često one s ograničenim pristupom zdravstvenoj zaštiti. Stanovnici tih područja ne samo da udišu opasne mješavine pesticida svakodnevno, nego u slučaju razvoja bolesti često nemaju odgovarajuću medicinsku skrb koja bi im mogla pomoći.

Što taj koktel znači za prosječnu osobu

Kada govorimo o povećanju rizika od raka za 150 posto, nije riječ o apstraktnoj statistici. Ta brojka ima stvarne posljedice po ljudske živote. Uzmimo za primjer osnovnu incidenciju raka u određenoj populaciji koja iznosi recimo 10 posto tijekom životnoga vijeka. Povećanje tog rizika za 150 posto znači da će u izloženim područjima oboljeti 25 ljudi od stotinu umjesto deset.

Ovo istraživanje otvara i niz novih pitanja na koja tek treba dati odgovore. Kako točno pojedini pesticidi međusobno djeluju u mješavini, koji su točno mehanizmi kojima potiču razvoj raka bez izazivanja genetskih mutacija, postoji li sigurna razina izloženosti mješavinama pesticida i kako je odrediti.

Jedno je sigurno, dosadašnji pristup procjeni sigurnosti pesticida koji se temeljio isključivo na testiranju pojedinačnih tvari pokazao se nedostatnim. Regulatorne agencije diljem svijeta suočit će se s potrebom revizije svojih metoda procjene rizika i donošenja novih standarda koji će uzeti u obzir upravo efekte koktela.

Prevencija kao jedini odgovor

Znanstvenici naglašavaju da njihovo istraživanje pruža vrijedne smjernice za buduće politike prevencije. Identifikacijom područja s najvećom izloženošću i razumijevanjem bioloških mehanizama djelovanja moguće je ciljano djelovati na smanjenje rizika.

Ovo istraživanje također doprinosi boljem razumijevanju okolišnih i zdravstvenih nejednakosti povezanih s rakom. Nisu svi ljudi jednako izloženi niti jednako zaštićeni. Oni koji žive u poljoprivrednim regijama s intenzivnom uporabom pesticida nose nerazmjerno veći teret rizika od onih koji žive u čišćim područjima.

Pascal Pineau, molekularni epidemiolog raka na Institutu Pasteur i koautor studije, objašn kako njihovo otkriće otvara obećavajuće perspektive za ponovno promišljanje uacije pesticida i, šire, uacije izloženosti iz okoliša uopće. Razumijevanje mehanizama djelovanja negenotoksičnih karcinogena moglo bi dovesti do razvoja novih preventivnih strategija i ranijeg otkrivanja potencijalno opasnih tvari prije nego što uđu u široku uporabu.

Poziv na djelovanje

Ovo istraživanje nije samo još jedan znanstveni rad koji će završiti na policama akademskih knjižnica. Ono predstavlja jasan poziv na djelovanje kako za kreatore politika, tako i za pojedince. Na razini društva potrebno je hitno preispitivanje dozvola za korištenje pesticida, posebice u područjima gdje se više različitih tvari rabi istodobno na malom prostoru.

Na individualnoj razini razumijevanje rizika prvi je korak prema njegovu smanjenju. Svjesnost o opasnostima mješavina pesticida može potaknuti ljude da poduzmu korake za smanjenje vlastite izloženosti, bilo kroz promjene u prehrambenim navikama, podršku poljoprivredi koja ne rabi sintetičke pesticide ili kroz aktivno sudjelovanje u lokalnim inicijativama za smanjenje uporabe kemijskih sredstava u poljoprivredi.

Jedno je sigurno, koktel od naizgled sigurnih pesticida pokazao se smrtonosnim. I dok znanstvenici nastavljaju svoja istraživanja kako bi u potpunosti razumjeli sve mehanizme tog opasnog djelovanja, činjenice su već sada dovoljno jasne da zahtijevaju hitnu reakciju. Šutnja više nije opcija. Svaki dan odgode znači dodatne izložene živote i dodatne slučajeve raka koji su se mogli spriječiti.