| |
|
| 25. Dec, 2025 |
  |
Sadašnja danska vlada jasno daje do znanja da nije saveznik online privatnosti i anonimnosti. Tijekom svog šestomjesečnog predsjedanja Vijećem Europske unije, koje se, srećom, bliži kraju, Kopenhagen je pokušao progurati prijedlog Europske komisije za Uredbu o sprječavanju i borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece - poznatiju kao "Zakon o kontroli chata" - unatoč snažnom i široko rasprostranjenom protivljenju.
Kako je tada istaknuto, navodni cilj ove uredbe - obuzdati širenje materijala o seksualnom zlostavljanju djece na internetu - opravdan je. Međutim, način na koji ju je EU pokušao provesti predstavlja ozbiljnu prijetnju temeljnim pravima i zaštiti svih građana, s rizikom pretvaranja interneta u još centraliziranije i nadzirano okruženje.
U svom izvornom obliku, zakon je učinkovito nalagao skeniranje privatnih komunikacija, uključujući one zaštićene end-to-end enkripcijom. Da je usvojen, aplikacije za razmjenu poruka poput WhatsAppa, Signala i Telegrama morale bi provjeravati svaku poruku, fotografiju i video koji korisnici pošalju - čak i kada su šifrirani.
Zahvaljujući protivljenju dovoljnog broja država članica, uključujući Njemačku, uglavnom zbog pritiska javnosti, prijedlog je propao u Vijeću EU. Danska vlada je potom predstavila kompromisno rješenje kojim bi se u privatnim chatovima umjesto općeg nadzora uvele „dobrovoljne“ pretrage osjetljivog sadržaja, a ta je verzija odobrena.
Pa ipak, čak i ovaj razvodnjeni prijedlog izaziva ozbiljnu zabrinutost. Bivši zastupnik u Europskom parlamentu Patrick Beyer, jedan od ključnih europskih zagovornika privatnosti, upozorava da tri temeljna problema ostaju neriješena. Kako izvještava Euronews, prijedlog i dalje ne poštuje stav Europskog parlamenta da samo sud može odobriti pristup komunikacijskim kanalima, zabranjuje djeci preuzimanje aplikacija za razmjenu poruka i učinkovito ukida anonimnu komunikaciju.
Članak 4(3) smatra se posebno kontroverznim, a on bi učinkovito zabranio anonimne račune e-pošte i messengera zahtijevajući od korisnika da se identificiraju osobnim dokumentima ili biometrijskim podacima. To predstavlja ozbiljnu prijetnju novinarima i organizacijama civilnog društva koje ovise o sigurnoj komunikaciji sa zviždačima.
Kao da kontrole aplikacija na razini EU nisu bile dovoljne, danska vlada nedavno je predložila zakonodavstvo kojim bi se zabranila domaća upotreba VPN usluga za pristup geo-ograničenom sadržaju i zaobilaženje blokiranih web stranica. Prijedlog je bio dio šireg paketa mjera protiv online piratstva i izazvao je žestoke reakcije branitelja digitalnih prava.
Jesper Lund, predsjednik Danskog udruženja za IT politiku, rekao je da prijedlog ima „totalitarne prizvuke“, upozoravajući da bi nejasna definicija zakona mogla kriminalizirati ne samo streaming već i legalnu prodaju i korištenje VPN usluga. Napomenuo je da „čak ni u Rusiji zaobilaženje ilegalnih web stranica putem VPN-a nije kažnjivo“, naglašavajući da će Danska ići dalje od mjera prisutnih u autoritarnim državama.
Nakon snažnog javnog i profesionalnog pritiska, danska vlada povukla je kontroverzni dio zakona, barem zasad. Ministar kulture Jakob Engel-Schmidt rekao je da ne podržava zabranu VPN-a i priznao je da je izvorni tekst bio „nedovoljno precizan“.
Danska, međutim, nije izoliran slučaj. Sve veći broj zapadnih „liberalnih demokracija“ okreće svoju pozornost VPN uslugama koje korisnicima omogućuju skrivanje svojih online aktivnosti i zaobilaženje ograničenja. U Velikoj Britaniji korištenje VPN-a naglo je poraslo nakon uvođenja obvezne provjere dobi za pristup pornografskom sadržaju, što je potaknulo vladu Keira Starmera da predloži daljnja ograničenja, uključujući zabranu korištenja VPN-a za djecu.
Sličan obrazac ponavlja se u Australiji, koja je uvela stroge propise o provjeri dobi i zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina, prisiljući odrasle da daju osobne podatke. Ove mjere mnogi smatraju trojanskim konjem za uvođenje obvezne digitalne identifikacije diljem Zapada.
U Sjedinjenim Državama neki su senatori otvoreno podržali slična ograničenja, dok neke države razmatraju zabranu ili ograničavanje VPN usluga. Američka agencija za kibernetičku sigurnost čak je izdala upozorenje korisnicima da ne koriste „osobne VPN-ove“, iako stručnjaci sugeriraju da problem leži prvenstveno u nesigurnim pružateljima usluga, a ne u samoj tehnologiji.
Stručnjaci ističu da su VPN-ovi standardni dio moderne IT infrastrukture i da je njihova zabrana praktički nemoguća bez ozbiljne štete na internetu. Unatoč tome, vlade i dalje testiraju granice, često popuštajući tek nakon snažnog javnog otpora.
Prošla iskustva, poput blokiranja SOPA-e i PIPA-e u SAD-u ili ublažavanja „Zakona o kontroli chata“ u EU, pokazuju da organizirani otpor građana može dati rezultate. No istovremeno, vlade uče iz tih poraza i sve su odlučnije, korak po korak, staviti internet pod svoju kontrolu.
Poruka je jasna: ako želimo da privatnost i anonimnost na internetu imaju ikakvu budućnost, morat ćemo se za njih žestoko boriti.
|
|
| |
Galerija:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
OPOMENA: Stranica Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji oni objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili je opcija za komentare isključena ...
|
|
|
|
Galerija:
|
|
Objava: 25. Dec, 2025 
253 ogleda, 
0 komentara
