| |
|
| 09. Nov, 2025 |
 |
Izvršni direktor BASF-a Markus Camillet oštro je kritizirao europsku klimatsku politiku, nazivajući sustav trgovanja emisijama CO₂ pravim mehanizmom za uništavanje europske industrije. Dok Bruxelles pooštrava mjere i uvodi nove poreze na ugljik, najveće europske tvrtke upozoravaju da će upravo ti potezi ubrzati deindustrijalizaciju kontinenta.
Na konferenciji za novinare 29. listopada, nakon objave kvartalnih rezultata, Camillet je rekao da je BASF zabilježio pad prihoda od 3% i pad dobiti od 5% u odnosu na prošlu godinu te je najavio ukidanje 1400 radnih mjesta zbog rastućih troškova.
„Europski sustav trgovanja emisijama CO₂ nije ništa drugo do napad na industrijsku bazu našeg kontinenta“, rekao je Camillet. Samo će BASF od 2027. plaćati više od milijardu eura dodatnih troškova godišnje, ako politika ostane nepromijenjena. Ti troškovi padaju isključivo na europske tvrtke, dok ostatak svijeta uopće ne sudjeluje.
Camillet je dodao da se europska industrija „guši pod ideološkim CO₂ režimom“ te da je rezultat takve politike „prisilna deindustrijalizacija i osiromašenje Europe“.
Njegovu oštru kritiku ponovio je i izvršni direktor Evonika Christian Kuhlmann, koji je prethodno nazvao CO₂ sustav „ekonomskim ludilom“ i pozvao na njegovo ukidanje.
Dok se globalno gospodarstvo oporavlja, a zemlje poput Sjedinjenih Država, Kine i Indije rastu, Europa tone pod teretom klimatske birokracije i nametanja. Najveći industrijski centar BASF-a u Ludwigshafenu, gdje radi 33 000 ljudi, sada je pod znakom pitanja.
Camille i drugi industrijski čelnici upozoravaju da nitko u svijetu ne slijedi Bruxelles u ovoj „klimatskoj izolaciji“. Na međunarodnim klimatskim konferencijama sve više zemalja napušta svoje politike jednostrane dominacije CO₂, dok se Europa sve više oslanja na poreze, subvencije i kontrole.
Procjenjuje se da klimatska politika Bruxellesa europsko gospodarstvo košta između 150 i 200 milijardi eura godišnje, ili 4-5% BDP-a, te sve više nalikuje stroju za siromaštvo koji iz europskog gospodarstva ispumpava produktivni kapital.
Iako je osnovan takozvani „Klimatski socijalni fond“ od 10 milijardi eura godišnje za pomoć kućanstvima i malim poduzećima, kritičari kažu da je to samo priznanje da je Bruxelles svjestan katastrofalnih posljedica svoje politike.
„Svjedočimo centralizaciji moći u Bruxellesu pod izlikom borbe protiv ugljičnog dioksida. To je civilizacijski danak klimatskom kultu“, zaključuje Camillet.
|
|
|  |
Galerija:
Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
OPOMENA: Stranica Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji oni objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili je opcija za komentare isključena ...
|
|
|
|
Galerija:
|
|