| |
|
| 15. Sep, 2025 |
  |
Emmanuel Macron - Slom Francuske
Francuska ekonomija stoji na rubu ponora. Nakon godina neodgovornog upravljanja javnim financijama i političke nestabilnosti, zemlja se nalazi u najtežoj ekonomskoj krizi u novijoj povijesti. Stručnjaci već mjesecima upozoravaju na ovaj scenarij, ali čini se da politička elita odbija suočiti se s realnošću.
Politička kriza bez presedana
Francuska se trenutno nalazi u dubokoj političkoj krizi. Nakon glasovanja o povjerenju, premijer je bio prisiljen podnijeti ostavku, što je stvorilo dodatnu nestabilnost u već krhkom sustavu.
Prema najnovijim anketama, čak 61% Francuza podržava raspuštanje parlamenta i raspisivanje novih izbora. Međutim, predsjednik zasad odbija tu opciju, vjerojatno strahujući od još lošijeg izbornog rezultata. Time se Francuska nalazi u političkom vakuumu koji samo produbljuje ekonomsku krizu.
Macron je odabrao novog premijera iz istog političkog spektra i ne planira ništa novo činiti.
Ekonomski pokazatelji koji zastrašuju
Francuska je apsolutni europski rekorder po brojnim negativnim ekonomskim pokazateljima:
Francuski javni dug dosegao je vrtoglavih 3.500 milijardi eura, što je oko 110% BDP-a. Ako se uračunaju sve obveze uključujući mirovine državnih službenika, stvarni dug doseže čak 7.500 milijardi eura. Čak i kada bi država prodala svu svoju imovinu, koja se procjenjuje na oko 4.500 milijardi eura i dalje bi nedostajalo 3.000 milijardi.
Godišnji deficit javnih financija približava se 6% BDP-a, a još je alarmantniji podatak da deficit iznosi gotovo 38% u odnosu na javne prihode. Zamislite tvrtku koja svake godine ostvaruje gubitak od 38% svog prometa – takva situacija jednostavno nije održiva.
Francuska drži prvo mjesto u svijetu po visini poreza i složenosti poreznog sustava, kao i po razini javne potrošnje. Istovremeno, strukturni gospodarski rast iznosi samo 0,9%, što dokazuje da visoka javna potrošnja ne dovodi do gospodarskog napretka.
Financijska tržišta već kažnju Francusku
Financijska tržišta već su prepoznala ozbiljnost situacije. Kamatne stope na francuske desetogodišnje obveznice porasle su na 3,5%, a razlika u odnosu na njemačke obveznice povećala se na 83 bazna boda. Ono što je posebno zabrinjuće jest da su francuske kamatne stope sada gotovo izjednačene s talijanskima, što je nezabilježen fenomen.
Još je poraznija usporedba s drugim zemljama: kamatne stope na francuske obveznice su 41 bazni bod više od portugalskih i 14 baznih bodova više od grčkih. Zemlja koja je nekoć bila stup ekonomske stabilnosti eurozone sada se percipira kao riskantnija od Grčke, koja je prije samo desetak godina bila na rubu bankrota.
Dodatan razlog za zabrinutost jest činjenica da čak 54,7% francuskog javnog duga drže strani investitori. To je znatno više nego kod drugih velikih ekonomija – Italija ima 27%, SAD 22%, a Japan samo 5-10% duga u rukama stranaca. Ova ovisnost o stranim investitorima dodatno smanjuje francusku ekonomsku suverenost.
Što se može očekivati?
Ukoliko se kriza nastavi produbljivati, Francuska bi mogla doživjeti scenarij sličan grčkom, s nekoliko ključnih razlika. Grčki dug iznosio je oko 350 milijardi eura kada je zemlja zapala u krizu, dok francuski dug iznosi deset puta više. Niti MMF niti EU ne bi mogli spasiti Francusku zbog veličine njenog gospodarstva i duga.
U slučaju daljnjeg pogoršanja situacije, mogu se očekivati sljedeće mjere:
- Kontrola deviznog tečaja i ograničenja iznošenja kapitala iz zemlje
- Ograničenja podizanja gotovine
- Zahvaćanje u privatnu štednju građana kroz posebne poreze ili prisilne zajmove
- Smanjenje mirovina i socijalnih davanja
- Smanjenje plaća u javnom sektoru
Takav scenarij mogao bi dovesti do pada francuskog BDP-a od 5-10%, što bi predstavljalo gospodarsku katastrofu nezabilježenu u modernoj povijesti zemlje.
Znakovito je da cijena zlata kontinuirano raste i dosegla je rekordnih 3.650 dolara za uncu, što pokazuje da investitori traže sigurna utočišta u vrijeme globalne nesigurnosti. Ovo je jasan signal da međunarodni investitori očekuju daljnje pogoršanje situacije.
Kriza u Francuskoj potencijalno bi mogla izazvati i širu europsku krizu, jer je Francuska druga najveća ekonomija eurozone. Slabljenje Francuske stavlja pod upitnik i samu stabilnost eura kao valute.
|
|
| |
Galerija:
 Komentari 0
OPOMENA: Stranica Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji oni objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili je opcija za komentare isključena ...
|
|
|
|
Galerija:
|
|
Objava: 15. Sep, 2025 
208 ogleda, 
0 komentara
