|
| 13. Aug, 2026 |
 |
U Nizozemskoj otpor prema politici azila i migracija postaje sve vidljiviji. Dok u brojnim općinama građani izlaze na ulice prosvjedujući protiv novih centara za azilante, a interventna policija redovito mora intervenirati, početkom kolovoza u Utrechtu je započela „European Shield Tour“ organizacije Save Europe Act.
Kampanja zahtijeva zaustavljanje masovnog uselnja iz nezapadnih zemalja i europsku politiku remigracije. Time na ulice iznosi upravo onu temu koju bi Bruxelles najradije zaustavio već prilikom registracije europske građanske inicijative.
Snimke iz Utrechta trenutačno se velikom brzinom šire društvenim mrežama. Nizozemske zastave, natpisi „Stop Asylum“ i golemi transparent s natpisom „Remigration Saves Europe“ obilježavaju te prizore.
Neki profili (vidi dolje) od toga već prave nizozemski narodni ustanak i tvrde da su policiju preplavile mase ljudi. Iako to nije točno, stvarna je poruka ipak ozbiljnija od napuhane verzije s Twittera: u Nizozemskoj je otpor dosadašnjoj migracijskoj politici odavno prerastao pojedinačne predizborne kampanje i parlamentarne rasprave te se preselio na ulice, kako izvještava čak i televizijska postaja NOS.
Dana 1. kolovoza na Jaarbeurspleinu u Utrechtu započela je takozvana „European Shield Tour“ organizacije Save Europe Act. Prema podacima organizatora, na početnom događaju sudjelovalo je više od 450 aktivista, pomagača i pristaša. Među govornicima bili su belgijski aktivist i bivši zastupnik Dries Van Langenhove te Milan Schenk iz nizozemske stranke Forum voor Democratie. Iznad trga razvijen je transparent veličine približno 20 puta 20 metara s nedvosmislenom porukom „Remigration Saves Europe“.
Iza turneje, među ostalima, stoje nizozemska publicistkinja Eva Vlaardingerbroek i austrijski aktivist za remigraciju Martin Sellner. Inicijatori žele zaustaviti nezapadno ilegalno uselnje u Europu, privremeno obustaviti postojeće kanale uselnja, uključujući spajanje obitelji, te uspostaviti europsku politiku remigracije. Time inicijativa izravno cilja na onaj migracijski model koji je tijekom proteklih desetljeća duboko demografski promijenio zapadnu Europu.
Prema vlastitim podacima, Save Europe Act dosad je prikupio više od 643.000 potpisa podrške, a osobito mnogo njih u Njemačkoj i Nizozemskoj. Međutim, ne radi se o formalno priznatim potpisima europske građanske inicijative jer je Bruxelles već odbio njezinu registraciju. Politički je ta brojka ipak znakovita: više od pola milijuna ljudi ostavilo je svoje podatke u kampanji čiji je središnji zahtjev remigracija – odnosno vraćanje useljenika u njihove matične zemlje.
Bruxelles se bori protiv građanske inicijative
Europska komisija jasno je pokazala koliko malo interesa ima da se to pitanje uopće putem instrumenta europske građanske inicijative nađe na političkom dnevnom redu. U srpnju je odbila registrirati Save Europe Act. Prema podacima Komisije, to je čak bio prvi put da je jedna europska građanska inicijativa odbijena uz obrazloženje da je protivna „vrijednostima Europske unije“. Bruxellesu je, među ostalim, posebno zasmetao zahtjev za moratorijem na novo nezapadno uselnje. Komisija je to ocijenila diskriminacijom na temelju rase, odnosno etničkog podrijetla.
Time je za bruxelleske eurokrate stvar bila riješena: nema potrebe razbijati glavu oko više od milijun valjanih potpisa, javnog saslušanja i političke rasprave predviđenim putem ako se registracija spriječi već na samom početku. Organizatori žele sudskim putem osporiti tu odluku. Istodobno svoje zahtjeve sada iznose kroz European Shield Tour u različitim europskim zemljama. Prije Utrechta već je održan skup u Bruxellesu, koji je gradonačelnik isprva želio zabraniti. Organizatori su se obratili sudu i na kraju uspjeli održati događaj.
Koliko je tema uznemirujuća, pokazalo je i nizozemsko izvještavanje o Utrechtu. Javna televizijska postaja NOS jest izvijestila o događaju – no tko pročita izvještaj, saznat će gotovo više o navodnim „ekstremističkim mrežama“, američkim konzervativcima, ruskim oligarsima i navodnoj namjeri da se Europa „destabilizira“ nego o pitanju zašto stotine tisuća ljudi u međuvremenu podržavaju kampanju za remigraciju. Politička poruka prosvjednika time se ugurava u već poznati obrazac: onaj tko u osnovi dovodi u pitanje posljedice masovnog uselnja jest „zli krajnji desničar“ – a po mogućnosti još i financiran iz inozemstva.
Prosvjedi protiv azila odavno više nisu pojedinačni slučajevi Utrecht pritom nipošto nije usamljen slučaj. Već mjesecima diljem Nizozemske dolazi do prosvjeda protiv novih ili proširenih smještaja za tražitelje azila. Analiza nizozemskih medija pokazala je u svibnju da je interventna policija od početka 2025. godine morala intervenirati na najmanje 34 prosvjeda protiv centara za azilante. Tijekom tih intervencija uhićene su 163 osobe. Čak i kada se izuzmu nasilni neredi, ostaje slika koju je teško previdjeti: u sve više općina građani više ne žele bez prigovora prihvaćati državno nametnuto primanje dodatnih tražitelja azila.
U Bleskensgraafu su u veljači na policajce letjeli kamenje, staklo i pirotehnička sredstva nakon što su građani prosvjedovali protiv planiranog centra za azilante. U Apeldoornu su u svibnju nekoliko noći zaredom održavani prosvjedi protiv smještaja 240 tražitelja azila u bivšoj školskoj zgradi. U Loosdrechtu policija je naposljetku morala intervenirati vodenim topovima. Situacija je prethodno potpuno izmakla kontroli: neposredno uz jedan smještajni objekt zapaljena je vatra dok su se u zgradi nalazili tražitelji azila i zaposlenici.
Ni u lipnju se taj niz nije prekinuo. U Wijk bij Duurstedeu su tijekom prosvjeda protiv planiranog privremenog smještaja na policiju i gradsku vijećnicu bacani kamenje i pirotehnička sredstva. U akciji je sudjelovalo više od 80 policajaca, a sedam osoba je uhićeno. A i sada, u kolovozu, sve se nastavlja. Tek u noći na 11. kolovoza interventna policija morala je intervenirati u frizijskom Surhuisterveenu. Prosvjednici su pokušali spriječiti autobus s 28 tražitelja azila da stigne do privremenog smještaja te su, među ostalim, bacali čavle na cestu. Autobus se najprije morao zaustaviti, prije nego što je policija osigurala prilaz. To nisu prizori zemlje u kojoj je pitanje migracija politički riješeno.
Brojke i dalje raspiruju situaciju
Istodobno se priljev tražitelja azila nastavlja. Prema službenim podacima nizozemskog statističkog ureda CBS, samo je u prvom tromjesečju 2026. godine gotovo 6.000 ljudi prvi put podnijelo zahtjev za azil – 33 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. U svibnju je podneseno 2.145 novih prvih zahtjeva, a još je 1.500 osoba stiglo putem spajanja obitelji. Nizozemska imigracijska služba IND u lipnju je u sustavu azila registrirala ukupno 3.509 osoba na temelju prvih zahtjeva, naknadnih zahtjeva i spajanja obitelji.
To barem djelomično objašn političku eksplozivnost situacije. Od općina se traži da osiguraju smještaj, građani neposredno pred vlastitim vratima osjećaju posljedice, dok se rasprava o tome redovito svodi na moralna pitanja. Tko prosvjeduje protiv novog centra za azilante, brzo se proglašava „krajnjim desničarom“. Tko zahtijeva remigraciju, navodno želi destabilizirati Europu. A tko zahtijeva temeljitu promjenu smjera, najkasnije u institucijama EU-a nailazi na zid.
Upravo razvoj događaja u Nizozemskoj pokazuje da se to pitanje više ne može ignorirati u politici. Prosvjed u Utrechtu nije bio marš milijuna ljudi, a policiju ondje također nisu preplavile mase. No dok internetom kruže takva pretjerivanja, ispod površine raste nešto mnogo značajnije: organizirani europski pokret koji otvoreno zahtijeva ukidanje dosadašnje migracijske politike. Jer u jednom trenutku jednostavno postane previše.
Bruxelles može odbiti registraciju građanske inicijative. Mediji mogu toliko puta u svoje članke upisati riječi poput „krajnja desnica“ ili „ekstremna desnica“ da im se tipkovnica usija. Općine mogu provesti otvaranje novih smještajnih objekata unatoč lokalnom protivljenju. No pitanje koje se u Nizozemskoj sada sve glasnije postavlja time neće nestati: Koliko se dugo politika može provoditi protiv otpora onog stanovništva koje bi trebalo snositi njezine posljedice?
|
Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Slike:
Objavljeno 13. Aug, 2026
|
|
|
|
|
|