|
| 30. May, 2026 |
  |
Michael Snyder
Za većinu ljudi, najočitija posljedica rata na Bliskom istoku je cijena benzina. Dok pišem ovaj članak, prosječna cijena galona benzina u Sjedinjenim Državama iznosi 4,56 dolara. Naravno, potrošači u nekim dijelovima zemlje plaćaju znatno više od toga. To je velika stvar, a istina je da će cijene benzina vjerojatno još više porasti u nadolazećim mjesecima.
Ali ako mislite da su cijene benzina loše, samo pričekajte dok ne vidite što će se dogoditi s cijenama hrane. Dizel je porastao čak i brže od običnog benzina, a cijene gnojiva su naglo porasle. Ti će se troškovi prenijeti na sve nas. Samo je pitanje vremena. U međuvremenu, naši se poljoprivrednici bore s neviđenim uvjetima suše, a sada se nazire i super El Niño.
Sve to znači da će cijene hrane porasti na vrlo bolnu razinu.
Iako se trenutno svi žale na rastuće cijene benzina, istaknuti ekonomist upozorava da će “sljedeće pitanje biti hrana”…
Cijene hrane u SAD-u vjerojatno će naglo porasti paralelno s cijenama nafte, jer nestašice opskrbe uzrokovane ratom vrše pritisak na tvrtke i poljoprivrednike koji pune police u zemlji.
„Trenutno je veliki problem nafta“, rekao je ekonomist Justin Wolfers za MS NOW u utorak. „Sljedeći problem bit će hrana.“
Cijene nafte porasle su za više od 50 posto od početka sukoba 28. veljače, što je prvi put od 2022. godine dovelo do nacionalnog prosjeka od preko 4,50 dolara.
Možete li zamisliti što bi se dogodilo kad bi cijene hrane porasle za još 50 posto u odnosu na sadašnju razinu?
Prošle godine, mnogi od najčešćih artikala koje Amerikanci kupuju u supermarketima postali su znatno skuplji…
U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, voće i povrće bilježe neke od najvećih porasta cijena. Rajčice su trenutno 40% skuplje nego prije godinu dana. Prema New York Timesu, loši vremenski uvjeti tijekom uzgoja, carine i rastuće cijene goriva pridonijeli su ovoj dramatičnoj promjeni cijena rajčica.
Kava, još jedan uvozni proizvod, skuplja je za 19% nego prošlog proljeća.
Vjerojatno ćete primijetiti i napuhane cijene na pultu s mesom. Cijene mesa porasle su ukupno za 9%, ali je kod govedine zabilježen još veći porast. Mljevena govedina je skuplja za oko 15%, pečena govedina za 18%, a odresci za 16%.
Za nedavna povećanja cijena koja trenutno doživlmo možemo kriviti rat s Iranom, jer je dizel zbog rata postao znatno skuplji.
A dizel se koristi za prijevoz većine naše hrane…
Što doprinosi naglim porastima cijena? Cijene goriva su naglo porasle, dok sukob s Iranom sprječava teretne brodove da prolaze kroz Hormuški tjesnac – vitalni koridor za globalnu opskrbu naftom. Dizelsko gorivo koristi se za ribarske brodove, traktore i kamione koji prevoze 83% američkih poljoprivrednih proizvoda.
Kao što vi plaćate više na benzinskoj postaji, tako plaćaju i vozači kamiona koji prevoze robu diljem zemlje. Neki trgovci i dobavljači naplaćuju dodatne naknade za gorivo kako bi nadoknadili povećane troškove prijevoza i dostave svoje robe.
Nadalje, cijene gnojiva potpuno su izmakle kontroli, a ti će se troškovi prenijeti na nas čim počne sezona žetve.
Rješenje ove krize bilo bi ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.
Ali Iran nije spreman to učiniti.
Umjesto toga, Iran namjerava trajno održati status quo u Hormuškom tjesnacu…
Iran i Oman trenutno vode intenzivne razgovore o trajnom sigurnosnom mehanizmu za Hormuški tjesnac. Iran se zalaže za institucionalizaciju i normalizaciju tranzitne naknade za trgovačke brodove koji koriste ovaj uski plovni put. Prema riječima iranskog diplomata, predloženi sustav ima za cilj osigurati dugoročnu poziciju Irana i Omana kao primarnih regulatora tjesnaca, čime se privremena poluga iz nedavnog vojnog sukoba pretvara u trajno suvereno pravo.
Kako bi učvrstila svoj utjecaj, novoosnovana Iranska uprava za Perzijski zaljev počela je nametati uvjetne propise i visoke tranzitne pristojbe, u nekim slučajevima veće od milijun dolara po plovilu, dok je istovremeno odobravala selektivna izuzeća prijateljskim nacijama poput Rusije i Kine. Uključivanjem Omana, koji dijeli teritorijalni suverenitet nad tjesnacem, Iran pokušava izgraditi koaliciju koja legitimizira te pristojbe pod krinkom financiranja lokalne pomorske sigurnosti.
SAD ima suprotno mišljenje o ovom pitanju, smatrajući trajnu cestarinu nepregovaračkom preprekom postizanju trajnog mirovnog sporazuma. Prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora, međunarodni tjesnaci podliježu protokolima o tranzitnom prolazu koji jamče nesmetan protok globalnog trgovačkog brodarstva – načelo koje se, po mišljenju SAD-a, mora bezuvjetno vratiti.
To je jedan od razloga zašto neće biti sporazuma o okončanju rata.
Američki državni tajnik Marco Rubio upravo je upozorio da će ono što Iran pokušava učiniti u Hormuškom tjesnacu “onemogućiti diplomatsko rješenje”…
“Sustav naplate cestarine u Hormuškom tjesnacu onemogućio bi diplomatski sporazum.”
„Vrlo smo razočarani našim saveznicima u NATO-u; o pitanju raspoređivanja trupa razgovarat ćemo na nadolazećem sastanku.“
Ako Hormuški tjesnac ostane zatvoren, globalna inflacijska kriza je neizbježna.
I kao da to nije dovoljno, “Super El Niño” se sada brzo približava.
Upozoreni smo da bi ovo mogao biti najjači “Super El Niño” otkako se bilježe posljedice…
Znanstvenici su upozorili da bi nadolazeći “Super El Niño” mogao biti još teži od prethodnog događaja koji je odnio više od 50 milijuna života.
El Niño iz 1877. bio je jedan od najtežih klimatskih događaja u zabilježenoj povijesti i izazvao je svjetsku humanitarnu katastrofu poznatu kao “Velika glad”.
Klimatske rekonstrukcije sugeriraju da su temperature vode u ključnoj regiji Tihog oceana porasle za 2,7 °C (4,86 °F), što je dovelo do poremećaja u obrascima oborina diljem svijeta.
Ako je Super El Niño iz 1877. – 1878. koštao života 50 milijuna ljudi, kada je svjetska populacija bila samo djelić današnjeg broja, što bi učinio još jači Super El Niño?
Izvanredni profesor na Sveučilištu Washington State objašn da bi se „višegodišnje suše, slične onima iz 1870-ih, mogle ponovno pojaviti“…
Procjenjuje se da je u to vrijeme do četiri posto svjetske populacije umrlo zbog nestašice hrane i izbijanja bolesti.
To bi odgovaralo najmanje 250 milijuna ljudi danas.
Sada prognoze sugeriraju da bi temperatura vode mogla porasti za više od 3°C (5,4°F) iznad prosjeka kasnije ove godine – čineći nadolazeći Super El Niño još jačim od onog prije gotovo 150 godina.
„Mogle bi se ponovno dogoditi istodobne višegodišnje suše, slične onima iz 1870-ih“, rekla je za Washington Post Deepti Singh, izvanredna profesorica na Sveučilištu Washington State.
Globalna proizvodnja hrane bi ionako značajno pala ove godine zbog globalne krize gnojiva.
Sada se u mješavinu dodaje nevjerojatno snažan “Super El Niño”.
Kako mislite da će sve ovo utjecati na cijene hrane?
|
 Komentari 0
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
 Slike:
Objavljeno  30. May, 2026
|
|
|
|
|
|
Mediji
(1%)
