Unatoč širokoj upotrebi aditiva u hrani diljem svijeta, dosad je nedostajalo opsežnih epidemioloških studija koje bi istražile njihovu povezanost s kroničnim bolestima. Tri nove francuske studije, provedene na velikoj kohorti NutriNet-Santé, sada donose uznemirujuće podatke o utjecaju bojila i konzervansa na zdravlje.

Tim predvođen Mathilde Touvier, direktoricom istraživanja u Insermu, proveo je opsežna epidemiološka istraživanja kako bi popunio tu prazninu. Znanstvenici iz Inserma, Inraea, Sveučilišta Sorbonne Paris Nord, Sveučilišta Paris Cité i Cnama, u sklopu Istraživačkog tima za nutricionističku epidemiologiju (Cress-Eren), proučavali su veze između konzumacije aditiva za bojenje i konzervansa te zdravlja sudionika francuske kohorte NutriNet-Santé, koja broji više od 100.000 ljudi. Rezultati su objavljeni u nizu od tri studije koje donose nova saznanja važna za oblikovanje javnih politika.

Na ambalaži se ti aditivi obično kriju iza europskih kodova: E100–E199 za bojila, E200–E299 za konzervanse i E300–E399 za antioksidanse. Dvije od tri publikacije po prvi put pokazuju povezanost između konzumacije bojila i povećanog rizika od dijabetesa tipa 2 (objavljeno u Diabetes Care) i raka (European Journal of Epidemiology). Treća studija, objavljena u European Heart Journal, otkriva vezu između konzervansa i rizika od hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti.

Rezultati su posebno zabrinjući. Konzumacija bojila u cjelini povezana je s povećanjem rizika od dijabetesa tipa 2 za 38 % kod najvećih potrošača. Među pojedinačnim bojilima, kurkumin (E100) povećava rizik za 49 %, a obični karamel (E150a) za 46 %. Što se tiče raka, bojila su povezana s povećanjem ukupnog rizika za 14 %, rizika od raka dojke za 21 %, a rizika od raka dojke u postmenopauzi za čak 32 %. Beta-karoten (E160a) povezan je s povećanjem rizika od raka dojke za 41 %.

Konzervansi su također pokazali značajne rizike. Njihova konzumacija u cjelini povezana je s povećanjem rizika od hipertenzije za 24 % kod najvećih potrošača. Kalijev sorbat (E202) povezan je s povećanjem rizika od hipertenzije za 39 %, a limunska kiselina (E330) za 25 %. Askorbinska kiselina (E300) povezana je s povećanjem rizika od kardiovaskularnih bolesti za 15 %.

Ovi rezultati predstavljaju prve velike epidemiološke studije koje na širokom spektru bojila i konzervansa istražuju povezanost s ovim bolestima. One su u skladu s ranijim eksperimentalnim radovima na staničnim i životinjskim modelima koji su također pokazali štetne učinke nekih aditiva, a sličnu zastrašujuću vezu prehrane i raka otkrila su i druga istraživanja. Autorice i autori zaključuju da ovi rezultati naglašavaju potrebu za ponovnom procjenom sigurnosti ovih aditiva od strane zdravstvenih vlasti, koja bi trebala uključiti i pristup procjene omjera koristi i rizika.

Do tada, ova istraživanja podupiru preporuke Nacionalnog programa prehrane i zdravlja (PNNS) koje savjetuju ograničavanje izloženosti neesencijalnim aditivima i davanje prednosti neprerađenoj ili minimalno prerađenoj hrani. Podaci su prikupljani od 2009. do 2024. godine, a sudionici su redovito dostavljali detaljne zapise o svojoj prehrani, uključujući nazive i marke industrijskih proizvoda. Analize su uzele u obzir sociodemografske profile, konzumaciju duhana i alkohola te nutritivnu kvalitetu prehrane kako bi se eliminirali mogući čimbenici koji bi mogli iskriviti rezultate.