Drugim riječima:

Fokus nije na trenutnoj imovini – već na trenucima kada se imovina prenosi ili stavlja na sigurno.

Više transparentnosti, više kontrole

Da bi takvi modeli funkcionirali, potrebna je jedna stvar: podaci.

Studija otvoreno govori o:

• Bolji registri imovine
• Intenzivnija razmjena podataka
• Točna procjena vrijednosti nekretnine
• Digitalno praćenje kretanja kapitala

To zvuči kao papirologija – ali uglavnom znači:

veći uvid države u strukture privatnog bogatstva.

Dobro poznati problem – i novo rješenje

Sama EU priznaje da postojeći porezi na bogatstvo do sada često nisu puno donijeli:

• Previše složeno
• Previše iznimaka
• Previše mreža

Ali umjesto da se iz toga izvuče zaključak da se sustav mora dovesti u pitanje, smjer očito ide u drugom smjeru:

ne manji porez

ali učinkovitije, ciljano oporezivanje.

Tiha promjena

Ne postoji jedinstveni porez na bogatstvo u EU.

Još ne.

Ali studija pokazuje u kojem smjeru putovanje vodi:

• Bolja registracija imovine
• Ciljano oporezivanje tranzita i leta
• Stroža kontrola prekograničnog kretanja

Sve se to ne događa preko noći – već korak po korak, kroz studije, preporuke i nacionalne prilagodbe.

Zaključak: pristup postaje sve točniji

EU govori o analizi, pravednosti i učinkovitosti.

Ali nešto drugo postaje vidljivo između redaka:

država više ne traži samo nove poreze –

ali do najučinkovitijih trenutaka za registraciju moći .

I nalaze se točno tamo gdje je najosjetljivije:

prilikom nasljeđivanja – i prilikom odlaska.