|
| 09. Apr, 2026 |
  |
Digitalizacija zdravstvenog sustava smatra se dugo očekivanim korakom naprijed. Manje birokracije, bolja skrb, učinkovitiji procesi – to je obećanje. Ali ono što se trenutno promovira u Njemačkoj pod naslovima elektroničkog kartona pacijenata (ePA), zdravstvenog identifikacijskog dokumenta i EUDI novčanika daleko je više od tehničke nadogradnje. To je razvoj infrastrukture koja povezuje identitet, zdravlje i pristup javnim uslugama na dosad neviđen način.
I upravo je to problem.
Od pacijenta do podatkovnog sučelja
Elektronički karton pacijenata se ne samo proširuje – on postaje obvezno rješenje na mala vrata. Prelazak na sustav isključivanja znači da su svi automatski uključeni osim ako se aktivno ne protive. To nije mali detalj, već temeljna promjena paradigme.
Istovremeno, zdravstvo se povezuje s digitalnim identitetom. Svatko tko u budućnosti želi pristupiti medicinskim uslugama morat će se digitalno identificirati – u konačnici putem europskog EUDI novčanika. Ono što se prodaje kao pogodnost u stvarnosti uspostavlja novi uvjet pristupa: bez digitalnog identiteta neće biti nesmetanog pristupa zdravstvenom sustavu.
Biometrija kao glavni ključ
Uloga biometrijskih podataka je posebno važna. Otisci prstiju, prepoznavanje lica i druge metode namijenjene su “sigurnijoj” autentifikaciji. Ali sigurnost ima svoju cijenu: biometrija je nezamjenjiva. Ugrožena lozinka se može promijeniti – lice ne.
Zbog toga je ljudsko tijelo ključ sustava koji obuhvaća sve više područja života. Zlouporaba nije samo moguća, već je potencijalno nepovratna.
Tiha promjena moći
Službeno se naglašava da bi korisnici trebali zadržati kontrolu nad svojim podacima. No arhitektura priča drugačiju priču. Kada su identitet, zdravstveni podaci i prava pristupa tehnički isprepleteni, nastaje sustav u kojem se kontrola sve više provodi strukturno, a ne individualno.
Ključno pitanje, dakle, nije: Je li sustav praktičan?
Već: Tko definira pravila – i tko ih može izbjeći?
Jer oni koji ne sudjeluju su zapravo isključeni. Digitalizacija tako postaje uvjet, a ne opcija.
Zdravstveni podaci kao sirovina
Nadalje, tu je i strateška dimenzija: zdravstveni podaci smatraju se ključnim resursom za istraživanje, umjetnu inteligenciju i ekonomske inovacije. Centralizacija tih podataka je politički poželjna – i ekonomski privlačna.
Međutim, što su podaci vrijedniji, to je veći pritisak da se koriste, dijele i analiziraju. Granica između medicinske koristi i sustavne upotrebe podataka postaje sve nejasnija.
Sustav koji je veći od zdravstva
Ono što se trenutno razvija u zdravstvenom sektoru nije izolirani projekt. Dio je šire strategije digitalnog identiteta na razini EU. EUDI novčanik namijenjen je korištenju ne samo za zdravstvene usluge u budućnosti, već i za interakcije s javnim tijelima, financijskim uslugama i privatnim aplikacijama.
Time se postupno stvara univerzalni sustav identiteta – s zdravstvenim kartonom kao jednim od njegovih najosjetljivijih gradivnih elemenata.
Zaključak: Napredak bez rasprave
Način na koji se provodi provedba postavlja temeljna pitanja o kojima se u političkom diskursu rijetko otvoreno raspravlja.
Ne radi se samo o učinkovitosti.
Radi se o moći, kontroli i uvjetima za društveno sudjelovanje u digitalnom dobu.
Sustav koji tako duboko intervenira u živote ljudi treba više od tehničke izvedivosti i političkih ciljeva. Potrebna mu je široka, iskrena rasprava o tome gdje bi trebale biti granice.
Jer kada identitet, zdravlje i pristup postanu neraskidivo povezani, u konačnici je u pitanju više od samog digitalnog napretka.
|
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
 Slike:
Objavljeno  09. Apr, 2026
|
|
|
|
|
|
Mediji
(1%)
