Francuska novinska agencija AFP je 6. travnja objavila detaljan pregled prvih mjera globalnog energetskog zatvaranja. U svom izvješću izravno spominju povratak policijskih sati. Egipat je uveo trgovinski policijski sat od 21 sat radnim danom i 22 sata vikendom. Prodavač u tihoj trgovini odjećom je izjavio kako se osjeća kao da ponovno proživl razdoblje Covida, prisjećajući se zdravstvenog zatvaranja iz 2020. godine.

Šri Lanka je pokrenula Nacionalnu propusnicu za gorivo. Riječ je o digitalnom sustavu s QR kodom koji svakoj osobi tjedno omogućuje samo 15 litara goriva. Bangladeš planira uvesti identičan sustav. Pakistan je uveo četverodnevni radni tjedan uz rotirajuće nestanke struje.

Filipini su započeli s racioniranjem goriva i proglasili nacionalno izvanredno stanje. BBC je 31. ožujka objavio opsežnu istragu o racioniranju goriva i besplatnim autobusima, analizirajući kako različite zemlje reagiraju na rast cijena nafte.

Dobro ste shvatili, uvijek nađu svjetske kretene na kojima se sve testira, a to su ove tri države. I Balkan je pokusni kunić za fiskalne eksperimente.

Detalji mjera širom svijeta

Egipatske mjere uključuju zatvaranje trgovina, restorana i kafića svake večeri u 21 sat na razdoblje od mjesec dana. Javna rasvjeta i oglasni panoi uz ceste su smanjeni. Hoteli i turističke destinacije su izuzeti od ovih mjera. Neradnicima je naloženo da rade od kuće jedan dan tjedno kako bi se smanjio broj putovanja na posao i s posla.

Tajland je zatražio od stanovništva da skine jakne kako bi im bilo manje vruće. Mjera je donesena kao dio napora za smanjenje potrošnje energije klimatizacijskih uređaja. Građanima je naloženo da održavaju klimatizaciju na temperaturi od 26 do 27 stupnjeva Celzijusa. Svi vladini uredi dobili su uputu za rad od kuće.

Vijetnam provodi poticanje općeg zatvaranja stanovništva uz poruku ostani kod kuće. Slovenija je postala prva zemlja Europske unije koja je uvela racioniranje goriva.

Zračni promet u slobodnom padu

Azijske zrakoplovne kompanije prve su osjetile udar. Vijetnam Airlines privremeno obustavlja dvadesetak domaćih letova tjedno, točnije 23 linije od travnja 2026. Novi Zeland je kroz Air New Zealand otkazao oko 1100 letova do početka svibnja uz smanjenje ukupnog kapaciteta od pet posto.

Filipini, Indonezija, Tajland i Mijanmar uvode poticanje na rad od kuće te ograničenja neesencijalnih putovanja državnih službenika, uključujući zračna putovanja. Proglašena su energetska izvanredna stanja. Zrakoplovne kompanije smanjuju rasporede letenja zbog cijena goriva, a Kina je ograničila izvoz kerozina.

SAD i europski kontinent također su pogođeni. Skandinavska kompanija SAS otkazala je najmanje tisuću letova u travnju, nakon što je već nekoliko stotina letova otkazano krajem ožujka, uglavnom na kratkim i neprofitabilnim linijama. United Airlines smanjuje broj letova za oko pet posto.

Luftanza, koja uključuje Brussels Airlines i njemačke kompanije, razmišlja o potpunom stavljanju na mirovanje do četrdeset zrakoplova. British Airways, KLM, Air Baltic i Virgin Atlantic otkazali su ili odgodili usluge prema Bliskom istoku. Ryanair i druge niskobudžetne kompanije upozoravaju na moguća ukidanja linija ako se energetska situacija dodatno pogorša.

Italija je donijela odluku o ukidanju većine letova kraćih od tri sata te uvela racioniranje kerozina.

Francuska u pripremama za nestašicu kerozina

Izvršni direktor Air France KLM-a Ben Smith izjavio je kako grupa aktivno priprema različite scenarije za suočavanje s potencijalnom nestašicom kerozina, posebno u jugoistočnoj Aziji. To bi moglo dovesti do selektivnog smanjenja letova prema određenim destinacijama ako se situacija pogorša. Francuske zrakoplovne kompanije upozorile su vladu na rizike od nestašice kerozina na francuskim aerodromima koji su među najizloženijima u Europi nakon Ujedinjenog Kraljevstva.

U Francuskoj je već došlo do de facto racioniranja goriva. Mnoge benzinske postaje su zatvorene. U regiji Provansa-Alpe-Azurna obala od 5. travnja na snazi je ograničenje od 20 litara goriva po osobi u Totalovim benzinskim postajama.

Uloga Europske unije i Njemačke

Europska unija ne samo da ne rješava krizu, već je aktivno produbljuje i pogoršava. Ključno rješenje koje se nameće je ukidanje sankcija Rusiji. Japan, Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države su to već učinile. Slovačka i Mađarska su 5. travnja zajednički zatražile ukidanje sankcija.

Njemačka, međutim, koči. Njemačka se nalazi u katastrofalnoj ekonomskoj i energetskoj situaciji, izrazito ovisna o ugljikovodicima. Stječe se dojam da Njemačka, svjesna vlastitog pada, želi povući sve ostale sa sobom kako nitko ne bi mogao steći prednost nad njom. Njemačka je ratobornija prema Rusiji nego ikad.

Njemačka vojska je donijela odluku da muškarci u dobi od 17 do 45 godina koji žele napustiti Njemačku na duže od tri mjeseca moraju imati odobrenje njemačke vojske. Ove mjere sve više poprimaju zastrašujuće razmjere.

Sabotaže plinovoda i napadi na energetsku infrastrukturu

Novi plinovod je napadnut. Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto optužio je Ukrajinu za pokušaj terorističkog napada na plinovod TurkStream. Posljednjih tjedana deseci dronova napali su u Rusiji plinovod TurkStream koji opskrbljuje Mađarsku. U ovu seriju napada spada i pokušaj terorističkog napada i sabotaže kojeg su spriječili Srbi.

Mađarski premijer Viktor Orban sazvao je Vijeće za obranu nakon čega je naredio da se mađarski dio plinovoda TurkStream stavi pod vojnu zaštitu. Rusija, Turska i Srbija složile su se o jačanju fizičke zaštite ovog plinovoda.

Mađarski ministar je govorio o pokušaju terorističkog napada koji je dio niza akcija usmjerenih na sprječavanje dopreme ruske nafte i plina u Europu. To predstavlja ozbiljan napad na suverenitet Mađarske. Sjeverni stream je već sabotiran u rujnu 2022. Iako su svi mediji u početku sumnjali na Rusiju, kasnije se doznalo da su iza toga NATO i Ukrajina. Sada se to ponavlja u trenutku kada je energetska kriza teža nego ikad.

Europske direktive koje uništavaju energetsku neovisnost

Nepoduzimanje ukidanja antisankcija Rusiji je očigledna sabotaža. Francuska je usvojila PPE3 do 2035. godine, energetsku strategiju koja cilja na sve više vjetroelektrana na kopnu i moru te solarnih panela. Ovo je proizašlo iz europske direktive RED 3 iz 2023. koja promovira intermitentne energije.

Od 1. travnja Europska komisija je pokrenula istragu o izgradnji novih nuklearnih reaktora. Ova istraga bi mogla zabraniti tu izgradnju i u svakom slučaju značajno odgoditi gradilište. To je zločin protiv energetskog suvereniteta Francuske, posebno u ovom razdoblju.

Jasno se vidi namjera Europske unije da pogorša situaciju i progura energetsko zatvaranje uz podršku globalističkih i euroglobalističkih ideologa.

Što treba učiniti

Prvo, rat na Bliskom istoku mora prestati. Postoje mirovne snage koje treba podržati, dok izraelsko-američke ratne sile moraju biti zaustavljene. Prije rata, tjesnac Hormuz je bio potpuno otvoren za promet.

Drugo, potrebno je dosljedno djelovanje. Ako se želi mir na Bliskom istoku, kod kuće treba poduzeti mjere za izbjegavanje energetskog zatvaranja. To znači izlazak iz Europske unije, izlazak iz apsurdnog rata protiv Rusije, ukidanje sankcija.

Treće, treba maksimalno ulagati u energetsku neovisnost. Poreze treba smanjiti. Nakon izlaska iz EU, moći će se smanjiti PDV na goriva po želji, a cijene blokirati ako bude potrebno.

Četvrto, treba ulagati u domaće izvore opskrbe. Energetsko zatvaranje nije neizbježno. Ono je rezultat političkih odluka koje se mogu promijeniti.

No dok se te odluke ne promijene, građani diljem svijeta suočit će se s mjerama koje sve više podsjećaju na najgore dane pandemije.

Policijski sati, propusnice za gorivo, racioniranje, rad od kuće i otkazivanje letova postaju nova stvarnost. Pitanje nije hoće li se ove mjere proširiti, nego koliko daleko će ići i koliko dugo će trajati.