|
| 25. Dec, 2025 |
  |
Globalni poremećaji kojima smo svjedočili posljednjih godina često se prikazuju kao kaotičan slijed događaja: „pandemija“, inflacija, nestašica energije i rat.
Nije ni čudo što je većina ljudi zbunjena. Međutim, strukturna analiza otkriva nešto sasvim drugo - namjerni i kontrolirani slom društvenog ugovora 20. stoljeća.
Svjedočimo prelasku s produktivnog kapitalističkog modela, koji je zahtijevao zdravu masovnu radnu snagu, na ono što Yanis Varoufakis naziva tehno-feudalnim poretkom.
Pokretač ove transformacije bila je očajnička strategija financijske stabilizacije, provedena kroz javnozdravstvene događaje. Kao što je istaknuo profesor Fabio Vigi, globalni financijski sustav dosegao je točku terminalne nestabilnosti krajem 2019., što dokazuje kolaps američkog repo tržišta, gdje banke posuđuju novac jedna drugoj.
Zamrzavanjem realnog gospodarstva kroz karantene, središnje banke ubrizgale su ogromne količine likvidnosti kako bi spasile bankarsku i financijsku elitu. Da je taj novac ušao u funkcionalno gospodarstvo, izazvao bi hiperinflaciju. Zadržavanjem stanovništva kod kuće, elite su implementirale tajni paket spašavanja koji je očuvao dominaciju financijske klase na štetu produktivne srednje klase.
No, geopolitičko resetiranje također je bilo potrebno. Desetljećima se njemačko gospodarstvo oslanjalo na tri stupa: jeftin ruski plin, izvoz visoke tehnologije u Kinu i američki sigurnosni kišobran. Do kraja 2025. sva tri su bila potkopana. Kako profesor Michael Hudson primjećuje, „sabotaža“ plinovoda Sjeverni tok bila je strukturna nužnost za zapadnu financijsku elitu.
Da je Njemačka nastavila integraciju s Rusijom i Kinom, stvorila bi središte moći neovisno o američkom dolaru. Sukob u Ukrajini poslužio je svrsi: Njemačka je zamijenila ruski plin iz svojih plinovoda i bila je prisiljena masovno graditi infrastrukturu za ukapljeni prirodni plin i oslanjati se na LNG iz Sjedinjenih Država. Za razliku od plina, LNG se mora hladiti, prevoziti brodom i ponovno uplinti - proces koji je inherentno tri do četiri puta skuplji.
Rezultat je da će do 2025. godine njemačka industrijska proizvodnja biti na najnižoj razini od 1990-ih. Teške industrije, poput BASF-a (kemikalije) i ThyssenKruppa (čelik), sele proizvodnju u Sjedinjene Države ili Kinu. Istovremeno, Njemačka se pokušava transformirati iz industrijskog diva oslanjajući se na „zelenu“ energiju (uključujući svoju ulogu „vodikovog središta“), poluvodiče i mikroelektroniku, robotiku i biotehnologiju, dok preusmjerava kapital na godišnju vojnu potrošnju od 150 milijardi eura.
Dok Njemačka posrće, londonski City napreduje zahvaljujući globalnoj nestabilnosti. Između ostalog, on je svjetsko središte za osiguranje od ratnih rizika i trgovinu energijom. Kada je naftovod uništen ili je ugrožena ključna brodska ruta, cijena osiguranja od ratnih rizika utrostručuje se. Londonsko tržište osiguranja, predvođeno Lloydsom, izvlači te „premije rizika“ iz globalnog gospodarstva.
Brokeri u Cityju tretiraju geopolitičku nestabilnost kao nestabilnu klasu imovine. Dok se britanska kućanstva guše u računima za energiju, financijski centar ostaje profitabilan, izvlačeći bogatstvo iz samog kaosa koji je vanjska politika pomogla stvoriti.
Štoviše, londonski City osigurao je svoju poziciju nezamjenjivog posrednika u transatlantskom energetskom preokretu. Iako plin fizički potječe iz Sjedinjenih Država, a troši se u Europi, financijska i pravna arhitektura trgovine gotovo se u potpunosti upravlja iz Londona.
Burze i robni posrednici poput Interkontinentalne burze (ICE) bilježe rekordne količine trgovanja LNG terminskim ugovorima i derivatima - financijskim okladama na buduću cijenu plina. Kako volatilnost raste, rastu i naknade i provizije koje naplaćuju londonski trgovci i klirinške kuće.
Više od 90 posto svjetskog pomorskog osiguranja, uključujući specijalizirano i skupo osiguranje za LNG tankere, osigurava Lloyds. Nametanjem visokih premija ratnog rizika svakom brodu koji ulazi u europske vode, London zapravo nameće privatni porez na svaku molekulu plina koja zamjenjuje izgubljene ruske pošiljke.
Dakle, dok se europska industrija bori s visokim troškovima energije, financijske tvrtke u Cityju ubiru ogroman danak od logistike zamjene opskrbe.
Strukturno preoblikovanje gospodarstava neizbježno proizvodi ogromne društvene napetosti.
Tu na scenu stupa „ruska prijetnja“. Uzdiže se u sveobuhvatnu unutarnju naraciju koja služi za upravljanje domaćim nezadovoljstvom i mobilizaciju javnosti. Ova utvara igra ključnu psihološku ulogu: transformira rastući bijes siromašnih u patriotsku dužnost trpljenja odricanja.
U režimu „trajnog izvanrednog stanja“, svaki štrajk, prosvjed ili sistemska kritika mogu se označiti kao zlonamjerni strani utjecaj ili subverzija, što državi omogućuje korištenje proširenih policijskih ovlasti za suzbijanje unutarnjih trenja.
Kako bi opravdala preusmjeravanje milijardi poreznih prihoda od propadajućih javnih službi u vojno-industrijski kompleks kako bi se generirao „rast“ u propadajućem gospodarstvu, država mora održavati visoku razinu egzistencijalnog straha. U Velikoj Britaniji, Strategija obrambene industrije 2025. eksplicitno predstavlja militarizaciju kao motor rasta, koristeći privid ruske specijalne vojne operacije kako bi legitimizirala državno subvencionirani transfer bogatstva visokotehnološkim obrambenim korporacijama.
Stvaranjem trajnog ratnog stanja, elite osiguravaju da jedan od glavnih stupova gospodarstva bude upravo onaj koji izravno služi sigurnosti države, dok se stanovništvu govori da je kolaps zdravstva i mirovina nužna žrtva za nacionalni opstanak.
U tom kontekstu mijenja se i status čovjeka. U industrijskoj eri država je „ulagala“ u radničku klasu, financirajući zdravstvo i obrazovanje jer joj je za proizvodnju bila potrebna zdrava populacija. Danas umjetna inteligencija, robotika i ekonomski pad čine velik dio radne snage suvišnim.
Kako kapital smatra da reprodukcija rada više nije poželjna ili profitabilna, država povlači svoju podršku. Vidljivi pad britanskog NHS-a rezultat je namjernog dezinvestiranja. Istodobno, tržište privatnog zdravstvenog osiguranja u Velikoj Britaniji naraslo je na rekordnih 8,64 milijarde funti, s godišnjim rastom od gotovo 14%.
Ako radnik više nije potreban za proizvodnju, država zdravstvenu skrb smatra „neproduktivnim troškom“ koji treba likvidirati.
Kada stanovništvo prestane biti resurs i postane fiskalni teret, država se prebacuje s brige na upravljanje izlaskom. Nije slučajno da diljem Zapada vidimo pozive za ubrzanu legalizaciju potpomognutog samoubojstva. To djelomično objašn upotrebu midazolama i naredbi „ne oživlti“ u domovima za starije i nemoćne tijekom razdoblja Covida. Podaci pokazuju da je britanska vlada početkom 2020. kupila ogromne količine midazolama - zalihe za dvije godine u samo dva mjeseca.
Procjene utjecaja iz 2025. sugeriraju da bi legalizacija potpomognutog umiranja donijela „značajne uštede“ NHS-u i mirovinskom sustavu, procijenjene na do 18,3 milijuna funti tijekom deset godina samo u mirovinama. Službena analiza Zakona o terminalno bolesnim odraslim osobama procijenila je da će država do 10. godine uštedjeti oko 27,7 milijuna funti godišnje na neisplaćenim mirovinama i naknadama od potpomognute smrti.
Ubrzanim "otpisivanjem" neproduktivne starije populacije (što se dogodilo sa sloganom iz ere Covida "spasite baku"?), sustav briše milijarde s budućih mirovinskih obveza vlade.
Što je sljedeće? Elite će nastaviti razvijati narativ o trajnom izvanrednom stanju, pod izlikom klimatske krize i ruske prijetnje, kako bi osigurale ideološku disciplinu potrebnu za povećanu štednju.
Istodobno, digitalni identitet i digitalne valute središnje banke stvorit će sustav totalnog nadzora. U ovom novonastalom poretku, građanina zamjenjuje "upravljani subjekt", čiji je pristup gospodarstvu uvjetovan društvenim kreditnim rezultatom.
|
Slike:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|
Objava: 25. Dec, 2025 
260 ogleda, 
0 komentara
