|
| 05. Dec, 2025 |
  |
Srednjoj Europi je očito dosta zelenog i ljevičarskog stiska Bruxellesa.
Na Višegradskom summitu u Mađarskoj, Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska demonstrativno su se ujedinile protiv naglog rasta cijena energije, deindustrijalizacije klimatske politike i migracijskog pritiska.
Očito je potreban dramatičan porast cijena električne energije, prijetnja deindustrijalizacije i nekontrolirana migracijska politika prije nego što čak i predsjednici srednje Europe javno izraze ono što milijuni građana već dugo osjećaju.
U Mađarskoj su se šefovi država Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske sastali kako bi zajednički izjavili da bruxellesova klimatska i migracijska agenda ekonomski guši njihove zemlje. Višegradska skupina zbija redove, ne iz puke regionalne solidarnosti, već iz čiste nužde.
Poljski predsjednik Karol Nawrocki to je sažeto sažeo kada je izjavio da Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska sada mogu „govoriti jednim glasom“. To je dobra stvar, jer su se prije samo nekoliko godina te zemlje u Bruxellesu tretirale kao tvrdoglavi autsajderi koje bi se moglo uskladiti moralnim predavanjima i smanjenjem proračuna.
Danas je jasno da ekonomski pritisak zelene tranzicije ima uvjerljiviju moć od tisuću rezolucija EU. Energetska politika je politika moći.
To je postalo posebno jasno u vezi s pitanjem energetske neovisnosti, koju je Nawrocki otvoreno opisao kao izraz nacionalnog samoodređenja. Dok Njemačka, sa svojom centralno planiranom preciznošću, manevrira u energetsko-političku slijepu ulicu, zemlje V4 rade na stvarnoj infrastrukturi, plinskim i električnim vezama te alternativnim opskrbnim pravcima. Poljska ima za cilj etablirati se kao regionalno energetsko središte, uz potporu isporuka plina iz SAD-a.
Bruxelles voli prodavati svoju klimatsku politiku kao univerzalno obećanje spasenja, ali u srednjoj Europi sve se više prepoznaje kao ekonomski rizik.
Slovački predsjednik Peter Pellegrini otvoreno je govorio o problemima: rastući troškovi energije prijete industrijskoj bazi. Ako se proizvodnja preseli u zemlje izvan Europe, to nije zbog nedostatka inovacija, već zbog politički izazvanih eksplozija troškova.
Važan je i ujedinjeni otpor protiv druge faze sustava trgovanja emisijama ETS2 i de facto zabrane motora s unutarnjim izgaranjem od 2035. nadalje. Ove mjere ne predstavljaju ništa više od skrivene eksproprijacije velikih segmenata stanovništva koji si jednostavno ne mogu priuštiti nove električne automobile, toplinske pumpe i obnovljene starije zgrade.
Dok se Europski zeleni plan i dalje promovira u Bruxellesu, Srednja Europa trezveno kalkulira tko će u konačnici platiti račun. Odgovor je jednostavan koliko i nepopularan: radno aktivno stanovništvo.
Nawrockijev naglasak na tome da se ne radi o “antieuropskoj naraciji” otkriva retoričku sputavajuću košulju u kojoj se sada nalaze čak i kritični glasovi EU. Svatko tko se danas ne slaže s Bruxellesom prvo se mora ispričati prije nego što mu se dopusti da govori. Demokracija tako postaje upravljani događaj u kojem je rasprava dopuštena samo sve dok ne osporava ishod. Upravo to načelo sada vidljivo počinje imati kontraefekt na zemlje Višegradske skupine.
Migracijska politika ostaje uporno i neriješeno pitanje. Za razliku od svojih zapadnih susjeda, zemlje Višegradske skupine shvatile su da neograničene migracije nisu humanitarni čin, već tempirana bomba socijalne i sigurnosne politike. Činjenica da zemlje V4 predstavljaju jedinstveni front po ovom pitanju pokazuje duboki jaz koji je narastao između lijevo orijentiranih ideala Bruxellesa i društveno-političke stvarnosti. Upozorenja koja dolaze iz Budimpešte nisu populistički slogani, već rezultat praktičnog iskustva i lekcija naučenih iz neuspjeha multikulturalnih zemalja na zapadu i sjeveru.
Ono što se pojavljuje na summitu u Mađarskoj više je od pukog diplomatskog ukrasa. To je početak otvorene borbe za moć unutar EU: Tko određuje ekonomsku budućnost ovog kontinenta – demokratski izabrane vlade ili ideološki vođeni povjerenici? Višegradski blok signalizira da više nije spreman pasivno se prepustiti bilo kakvim upitnim eksperimentima.
Dok Njemačka nastavlja ulagati milijarde u energetsku tranziciju koja istovremeno ugrožava sigurnost opskrbe, industriju i prosperitet, zemlje istočno od nje se prestroju. Ne iz ideološkog prkosa, već iz čistog samoodržanja. I u tome leži pravi eksplozivni potencijal ovog sastanka. Ako Srednja Europa počne slijediti vlastite puteve u energetskoj i migracijskoj politici, tada će veliki bruxellesski projekt jedinstva početi posrtati. Možda ne sutra, ali neizbježno.
|
Slike:
 Komentari 0
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|
Objava: 05. Dec, 2025 
150 ogleda, 
0 komentara
