Šefica Europske centralne banke Christine Lagarde s osmijehom na licu poručuje da racioniranje, inflacija i šok ponude prijete Europi.
Lagarde oglasila uzbunu: europski saveznici posustaju, racioniranje je u tijeku, sljedeći šok je počeo.
Predsjednica Europske središnje banke, Christine Lagarde, održala je iznimno iskren govor u kojem je upozorila daleko izvan politike kamatnih stopa: Europa se suočava s povijesnim testom, stari vrijednosni papiri se raspadaju, šokovi ponude se povećavaju – a racioniranje je već u tijeku u dijelovima gospodarstva.
“Jedan od najkritičnijih trenutaka u 75 godina” Lagarde je govorila o situaciji kakvu Europa nije iskusila desetljećima. Nakon pandemije, rata u Ukrajini, energetske krize i trgovinskih sukoba, dodan je još jedan šok: vojni sukob oko Hormuškog tjesnaca – najvažnije energetske arterije na svijetu.
Za Europu to ne znači ništa manje nego kraj starih sigurnosti.
Nedostaje 13 milijuna barela dnevno
Prema Lagarde, trenutni manjak iznosi otprilike:
13 milijuna barela nafte dnevno
To odgovara otprilike 13 posto globalne potrošnje.
Sama ova brojka pokazuje razmjere: Ne radi se o normalnim kretanjima na tržištu, već o globalnom poremećaju s neposrednim posljedicama za cijene, industriju i opskrbu.
Potrošnja kerozina se udvostručila – zračne luke već uvode racioniranje goriva
Posebno eksplozivno: Lagarde je potvrdila da su se cijene kerozina otprilike udvostručile od izbijanja sukoba.
Nadalje, racioniranje je već na snazi u nekim europskim zračnim lukama.
To znači: Kriza više nije teoretska. Stigla je operativno – ravno u srce Europe.
Prijeti trovanje hranom
Šefica ECB-a istaknula je tri posebno kritična lanca opskrbe:
Otprilike jedna trećina globalnih pošiljki gnojiva prolazi kroz Hormus.
Otprilike trećina svjetskog helija dolazi iz regije Perzijskog zaljeva.
Gotovo petina proizvodnje metanola je ugrožena
To istovremeno utječe na poljoprivredu, kemikalije, poluvodiče i industriju.
Manje gnojiva znači niži urod kasnije. Manje kemijskih sirovina znači probleme u proizvodnji. Manje helija utječe na visokotehnološku i medicinsku tehnologiju.
Inflacija bi se mogla brutalno vratiti
Lagarde je jasno dala do znanja na što građani najsnažnije reagiraju:
Cijene hrane
Cijene benzina
Ako oboje porastu istovremeno, prijeti novi val inflacije – čak i ako je inflacija nedavno pala.
Politička bomba: “Saveznici nestaju” Njene geopolitičke riječi bile su najoštrije:
Sigurnosti prošlosti nestaju.
Saveznici nestaju.
Prijatelji bi mogli biti neprijatelji.
Neprijatelji bi mogli biti prijatelji.
To je izvanredna formulacija za predsjednicu ECB-a – i pokazatelj koliko je sada duboka neizvjesnost.
Upozorenje vladama
Lagarde se također izjasnila protiv impulsivne pomoći u krizama. Države više ne mogu ublažiti svaki šok za svakog građanina. Njihov financijski manevarski prostor se smanjuje.
Oni koji subvencioniraju sve dugoročno ugrožavaju javne financije.
Posljednji odgovor Europe: Ostanimo zajedno ili izgubimo
Lagarde je pozvala na integriraniju Europu:
zajedničko unutarnje tržište
duboko tržište kapitala
Ulaganja europske štednje u Europi
ekonomska neovisnost
strateški suverenitet
Zaključak
Christine Lagarde nije govorila kao tipična bankarka središnje banke. Govorila je kao krizna menadžerica u vrijeme velikih promjena.
Kad vodeća europska monetarna čuvarica javno govori o racioniranju, nestalim saveznicima i pitanjima preživlnja, onda je jasno:
Sljedeća velika kriza je već počela, a ona nam je to s osmijehom na licu poručila.
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...