|
|
|
|
Dok EU uvodi nadzor privatnih poruka, Von der Leyen optužena za dosluh i brisanje dokaza ...
| |
| |
|
| 08. Oct, 2025 |
  |
Dok se Europska unija kreće prema usvajanju Chat Control 2.0 - plana koji bi prisilio platforme za razmjenu poruka da skeniraju privatne razgovore građana - predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ponovno je na meti kritika zbog kršenja pravila transparentnosti i brisanja službenih poruka.
Kontradikcija je očita: dok se od građana traži da prihvate masovni nadzor, sama predsjednica Komisije donosi ključne odluke putem komunikacija koje ostaju nevidljive javnosti.
Macronova kontroverzna poruka - Nestala bez traga
Najnoviji slučaj odnosi se na poruku koju je francuski predsjednik Emmanuel Macron poslao početkom 2024. putem aplikacije Signal, tijekom osjetljive faze trgovinskih pregovora s tržišnim blokom Mercosur. U poruci su navodno izražene ozbiljne rezerve prema sporazumu.
Kada je novinar zatražio pristup poruci, pozivajući se na zakone EU o transparentnosti, Europska komisija ignorirala je zahtjev više od godinu dana. Zatim je odgovorila da se poruka ne može dostaviti jer je korištena značajka Signala za automatsko brisanje poruka.
Ovo objašnjenje potaknulo je europsku ombudsmanku, Teresu Angiño, da pokrene formalnu istragu. Njezin ured traži dokumentaciju o politici Komisije o mobilnim aplikacijama i zadržavanju poruka, kao i sastanke s dužnosnicima kako bi se razjasnio proces.
Povratak „Pfizergatea“
Ovo nije prvi put da je von der Leyen pod lupom zbog svojih komunikacijskih metoda. U slučaju poznatom kao Pfizergate, kritizirana je zbog neuspjeha u očuvanju poruka koje je razmijenila s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Burlom tijekom pregovora o cjepivu protiv Covida.
Komisija je odbila objaviti poruke, za koje se kasnije ispostavilo da su izbrisane. New York Times tužio je i dobio spor na Europskom općem sudu, koji je presudio da je Komisija nezakonito uskratila informacije od javnog interesa.
Pa ipak, ništa se nije promijenilo.
Komisija sada tvrdi da poruke poput Macronove „nisu imale administrativni ili pravni učinak“ te ih stoga nije trebalo arhivirati. Također kaže da se funkcije brisanja koriste iz sigurnosnih razloga i zbog ograničenog prostora za pohranu telefona.
U 2025. godini takva opravdanja čine se sve slabijima - posebno kada je riječ o komunikaciji između šefova država.
Dok se građani skeniraju, dužnosnici brišu njihove tragove
Novinar koji je tražio uvid u Macronovu poruku ističe da praksa brisanja praktički onemogućuje utvrđivanje kako se donose ključne odluke na najvišoj razini.
Istodobno, Europska komisija opravdava masovni nadzor privatnih poruka kao nužan za javnu sigurnost.
Kontradikcija je očita: građanima se uskraćuje privatnost u ime sigurnosti, dok oni koji pišu te zakone brišu njihove poruke.
|
Slike:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
| | | |
|
|
|
Objava: 08. Oct, 2025 
334 ogleda, 
0 komentara
