|
| 15. Sep, 2025 |
 |
BlackRock vladari svijeta
BlackRock, kompanija koju većina ljudi ne poznaje, upravlja imovinom od nevjerojatnih 10,6 bilijuna dolara – što je više od polovice BDP-a Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj financijski div, zajedno s drugim velikim upraviteljima imovine, ima utjecaj na gotovo svaki aspekt globalne ekonomije. Što znamo o ovoj moćnoj instituciji i koliko doista upravlja svijetom?
Tko je BlackRock i čime se bavi?
BlackRock je najveći svjetski upravitelj imovine, osnovan 1988. godine, kojim upravlja Larry Fink. Kompanija djeluje kao posrednik koji uzima novac klijenata – od mirovinskih fondova, osiguravajućih društava, sveučilišnih zaklada pa do običnih građana – i ulaže ga s ciljem ostvarenja prinosa. Njihova specijalnost su indeksni fondovi, financijski proizvodi koji omogućuju ulaganje u široki spektar dionica umjesto u pojedinačne kompanije.
Ključni element BlackRockova poslovanja je tzv. “pasivno investiranje”. Umjesto aktivnog trgovanja dionicama, kupuju manje udjele u velikom broju tvrtki i drže ih na dugi rok. Ovaj pristup im omogućuje pravnu fleksibilnost koju inače ne bi imali. Zanimljivo je da svoju zaradu ne ostvaruju primarno kroz povrate na ulaganja, već kroz naknade koje naplaćuju klijentima.
BlackRock ima udjele u 95% kompanija s Fortune 500 liste, a zajedno s drugim velikim upraviteljima imovine – Vanguardom i State Streetom, poznatima kao “Velika trojka” – kontrolira značajan dio globalnog tržišta kapitala. Njihov portfelj uključuje najveće farmaceutske kompanije poput GlaxoSmithKline, Pfizer i Johnson &; Johnson, medijske divove kao što su Time Warner, Comcast i Disney, te praktički sve vodeće tehnološke kompanije.
Koliko je BlackRock doista moćan?
Moć BlackRocka proizlazi iz nekoliko ključnih faktora. Prvo, njihova ogromna financijska snaga – upravljanje imovinom od 10,6 bilijuna dolara daje im nevjerojatan utjecaj. Drugo, posjeduju dovoljno velike udjele u kompanijama da imaju značajan glas pri donošenju korporativnih odluka.
Tipično, BlackRock drži između 3% i 10% dionica u kompanijama u koje ulaže. Iako to možda zvuči malo, u svijetu raspršenog vlasništva to je često dovoljno da budu među najvećim pojedinačnim dioničarima. Studije pokazuju da je prag od 5% vlasništva dovoljan za značajnu kontrolu nad kompanijom. Primjerice, “Velika trojka” zajedno posjeduje 16% dionica Amazona, dok Jeff Bezos ima samo 9%.
Ono što dodatno pojačava njihovu moć je sustav glasovanja. Količina dionica određuje broj glasova koje imaju, a BlackRock je gotovo uvijek među top 5 dioničara u kompanijama u koje ulaže. Važno je naglasiti da novac kojim upravlja BlackRock nije njihov – to su mirovinski fondovi, osiguranja i štednja običnih ljudi. No, kada netko stavi novac u mirovinski fond, potpisuje prijenos svojih glasačkih prava na upravitelja fonda, koji pak ta prava prenosi na upravitelja imovine poput BlackRocka.
Upravlja li BlackRock svijetom?
BlackRock nije klasična svjetska vlada, ali njegov utjecaj na globalnu ekonomiju je neosporan. Nekoliko čimbenika ukazuje na njegovu moć koja nadilazi tradicionalne granice korporativnog sektora:
BlackRock ima iznimno bliske veze s vladama i međunarodnim financijskim institucijama. Postoji “rotirajuća vrata” između BlackRocka, državnih institucija i međunarodnih tijela koja kreiraju monetarnu politiku. Od 2004. godine, BlackRock je zaposlio najmanje 84 bivša vladina dužnosnika, regulatora i centralnih bankara širom svijeta. Sam Larry Fink je član Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i čak je pokušao postati ministar financija u administraciji Hillary Clinton 2016. godine.
Nakon financijske krize 2008. godine, BlackRock je uspio izbjeći dodatni nadzor koji je uveden za druge velike financijske institucije udvostručivši svoje lobističke napore. Oni sami odlučuju jesu li dovoljno “pasivni” da izbjegnu regulaciju, što je usporedivo s tim da sami određuju svoje poreze i sami se revidiraju.
Fenomen “univerzalnog vlasništva” daje BlackRocku i sličnim upraviteljima imovine jedinstvenu poziciju. Budući da posjeduju udjele u gotovo svim velikim kompanijama, njima nije u interesu da te kompanije međusobno konkuriraju snižavanjem cijena. To potencijalno doprinosi inflaciji i povećanju troškova za potrošače.
Možda najfascinantniji aspekt je da su najveći investitori u BlackRock zapravo Vanguard i State Street, dok su najveći investitori u Vanguard upravo BlackRock i State Street, a najveći ulagači u State Street su BlackRock i Vanguard. Ova ciklička struktura vlasništva stvara zatvoreni sustav koji koncentrira moć i bogatstvo.
Zapamtite
BlackRock tehnički ne posjeduje cijeli svijet, ali ima značajan utjecaj na gotovo svaki dio globalne ekonomije. Kroz udjele u gotovo svim velikim kompanijama, bliskim vezama s vladama i međunarodnim financijskim institucijama, te sofisticiranim metodama izbjegavanja regulacije, BlackRock ima moć kakvu malo koja institucija posjeduje.
Umjesto nekadašnjeg sustava dioničarske demokracije, danas imamo nešto sličnije dioničarskoj oligarhiji, gdje ljudi s najvećom moći nad našim novcem imaju poticaj da stvari učine skupljima i manje funkcionalnima za većinu ljudi. BlackRock nije stvorio ovaj sustav, ali ga je iskoristio do maksimuma.
Dok regulatorna tijela poput Consumer Financial Protection Bureau i FDIC rade na promjeni pravila kako bi se veliki upravitelji imovine regulirali poput banaka, BlackRock i slične kompanije intenzivno lobiraju protiv takvih promjena. Pitanje ostaje: zaslužujemo li bolji sustav u kojem ljudi koji stvaraju bogatstvo imaju riječ u tome kamo to bogatstvo odlazi?
Ponderwall ističe da su BlackRock, Vanguard i State Street postali nešto poput javnih komunalnih poduzeća s kvazi-monopolističkom pozicijom, dok Flagshipfinancialtn objašn kako ove tvrtke dominiraju listama dioničara najvećih kompanija, njihov portfelj uključuje vodeće udjele u gotovo svim ključnim sektorima, od farmacije do medija.
|
Slike:
Komentari 0
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|